Uroš Mikić: Posao treba posmatrati kao igru

Uroš Mikić je osnivač i direktor Flow Ninja Studija, iz Niša. Danas, nakon pet godina od osnivanja, njegov studio ima više od 50 zaposlenih i aktivno sarađuje sa klijentima širom sveta. Uroš je zaljubljenik u low-code tehnologiju i svoje znanje i iskustvo usmerava ka preoblikovanju načina na koji se digitalni proizvodi kreiraju i lansiraju danas. Njegova kompanija je prošle godine u San Francisku imenovana za najbolju Webflow agenciju na svetu.

Vreme Čitanja: 3 min

uros-mikic-1853-fi

Izvor: Milan Bogosavljević

Do sada su sarađivali sa više od 150 internacionalnih klijenata, među kojima se nalaze i renomirane kompanije, kao što su Upwork.com, Checkout.com, Notable Health i dr. Uroš, pored agencijskog poslovanja, aktivno radi i na lansiranju prvog low-code studija koji se bavi razvojem SaaS proizvoda upotrebom Webflowa i veštačke inteligencije.

Koja tehnologija vas inspiriše i koje veštine treba da razvijaju mladi profesionalci?

‒ Raduje me rastući trend low-code i no-code alata na tržištu. Verujem da razvoj digitalnih proizvoda treba da bude dostupan svima, kao i da sâm proces izrade inicijalnih verzija proizvoda bude znatno kraći nego što je bio dosad. Razvoj low-code i no-code alata omogućio je upravo to, zbog čega vidim ovo kao veliku prekretnicu ne samo na nivou razvoja biznisa već i na nivou stvaranja novog tržišta za zapošljavanje mladih ljudi. Trenutno u našoj kompaniji koristimo low-code platformu Webflow. Utilizacija ove platforme omogućila nam je da značajno ubrzamo razvoj marketinških sajtova i platformi za više od 150 različitih klijenata širom sveta. Kreiranje i održavanje marketinških sajtova i veb-aplikacija, za koje je ranije bilo potrebno i do nekoliko godina, sada postaju „živa stvar” kroz svega nekoliko meseci.

Upotreba ovih alata omogućila nam je i da, bez ikakvih dodatnih investicija, uspešno razvijemo internu platformu za upravljanje projektima koja značajno olakšava svakodnevne operacije i našu agenciju pozicionira kao lidera na tržištu u odnosu na konkurenciju. Uveren sam u to da će ova sfera tehnologije nastaviti da jača, kao i da će no-code alati postati ključni faktor ne samo u domenu razvoja digitalnih proizvoda već i na različitim pozicijama širom svih industrija.

Smatram da za mlade ljude nikada nije bilo važnije da budu svesni mogućnosti alata koji su im dostupni u digitalnoj sferi. Praćenje noviteta i promena na ovom polju, kao i kontinuirano razvijanje veština upotrebe svih postojećih i novih digitalnih alata, od krucijalne je važnosti za njihov uspeh i razvoj.

uros-mikic-1853-ps1

Izvor: Milan Bogosavljević

Koja je najvažnija stvar koju ste naučili od mentora i koliko je mentorstvo značajno za razvijanje karijernog puta?   

‒ Iskreno verujem da bez mentorstva koje sam dobio od nekoga ko je već prošao put na kome se ja trenutno nalazim ne bih postigao ni približno velik uspeh. Nijedan kurs, nijedna knjiga niti edukacija nisu mi pomogli kao razgovor sa mentorom. Ključna lekcija koju sam naučio jeste da će sve trajati mnogo duže nego što sam inicijalno očekivao, što je, zapravo, kontradiktorno većini saveta koje ćete danas videti ili pročitati na internetu.

U početnoj fazi rasta kompanije često sam jurio da što veći broj ciljeva ostvarim veoma brzo, što je tada bilo korisno. Međutim, shvatio sam da u kasnijim etapama rasta postaje ključno da se odluke koje mogu uticati na poslovanje pažljivo razmotre i da pronađem najbolji način za njihovu implementaciju bez negativnih posledica. Ovo je jedna od značajnih stvari koje sam naučio od svog mentora. Pored procene trajanja i etapa razvoja, smatram da je mentorstvo imalo veliki uticaj i na izgradnju naše korporativne kulture. Siguran sam da ne bismo imali ovako motivisan tim i zdravu organizaciju da deo mentorstva nije bio posvećen temama kao što su zapošljavanje, razvoj zaposlenih i odnos prema njima, ali i implementacija i vrednovanje svih procesa koji dugoročno utiču na kreiranje okruženja u kojem će se ljudi osećati prijatno i kroz rad razvijati svoje veštine.

Kako se nosite sa stresom i pritiskom u poslu i kako nalazite ravnotežu između profesionalnog i privatnog života?

‒ Jedini način da posao vlasnika kompanije ne bude stresan jeste da to prihvati kao stil života i da nikada neće imati fiksno radno vreme, ili da, ono što ja mnogo više volim da radim, posao posmatra kao igru. Neretko imam sastanke kasno uveče ili veoma rano ujutru, ali to ne posmatram kao neku preterano negativnu komponentu posla kojim se bavim. Umesto toga, trudim se da svoj dan iskoristim najbolje moguće, tako da poslovne obaveze ne trpe, ali i da ostane sasvim dovoljno vremena za trening, hobi ili odmor. Iako to ponekad znači da će posao preovladati, trudim se da slobodno vreme ispunim aktivnostima koje me ispunjavaju i u kojima uživam.

Čak i kada sam na poslovnom putu, uvek se trudim da taj put učinim zanimljivim, tako što ću, pored posla, istražiti gradove koje posećujem, upoznati nove ljude ili probati domaću kuhinju. Iz moje perspektive, duže radno vreme je uvek vredno benefita koje uživam zbog pozicije na kojoj se nalazim. Pomenuo sam već da volim da poslovni svet posmatram kao igru, gde nivoi postaju sve teži kako kompanija raste i suočava se sa više problema. Sa takvim pogledom na svet, razumem da su problemi i njihovo rešavanje sastavni deo vođenja posla i trudim se da ih ne posmatram kao puki stres. Značajan faktor u regulisanju stresa jeste i formiranje dobrog tima ljudi sa kojima radim svakog dana. Prvih godina poslovanja stres je u pojedinim momentima bio nepodnošljiv, iz prostog razloga – patio sam od fenomena „usamljenog preduzetnika”. Trenutak u kome sam shvatio da je ovu „igru” nemoguće preći sâm i počeo da formiram tim ljudi sa kojima ću se u tandemu nositi sa svim novim izazovima koji predstoje – stres je postao manje dominantna komponenta u mom životu.

Prijavi se na WebMind NJUZLETER, čeka te izbor konkretnih priča i uvida.

Profesor književnosti zagubljen u odajama ekonomskog, tech i IT novinarstva.

Prijavi se na novosti.