Zašto kompaniji META smeta EU akt o veštačkoj inteligenciji?

Meta se povukla iz potpisivanja EU Kodeksa prakse za AI modele opšte namene, tvrdeći da predloženi okvir nadilazi zakonske granice i preti inovacijama. Njihov potez otvara ključno pitanje: gde je granica između regulacije i gušenja razvoja veštačke inteligencije?

Vreme Čitanja: 2 min

meta-ai-4009-fi

Ilustracija: DALL-E3

Pod pritiskom da usklade svoje modele sa prvim opsežnim zakonom o veštačkoj inteligenciji na svetu, mnoge tehnološke kompanije su pristale da se dobrovoljno obavežu na dodatne mere transparentnosti i odgovornosti. Međutim, Meta je jasno stavila do znanja da to neće učiniti. Ključni razlog – veruju da je Kodeks prakse nejasan, preambiciozan i potencijalno štetan za dalji razvoj AI-ja, posebno otvorenih modela.

Sporne obaveze za META AI developere

Evropski AI Akt uvodi obaveze za kompanije koje razvijaju modele opšte namene, poput zahteva da se javno objave informacije o podacima korišćenim za treniranje, uključujući i to da li su zaštićeni autorskim pravima. Za Metu je to nerealno – posebno u kontekstu open-source modela kao što su Llama 2 i 3.

Još jedna sporna stavka jeste zahtev za procenom rizika koji modeli mogu proizvesti – od širenja dezinformacija do diskriminatornog ponašanja. Meta tvrdi da developeri ne mogu biti odgovorni za način na koji korisnici koriste njihove modele, posebno kada su ti modeli dostupni javno i slobodnom, objavio je portal Theaiinsaider.

Kompanija izražava i zabrinutost zbog nejasne linije između onih koji razvijaju AI modele i onih koji ih implementiraju. Kodeks, kako navode, uvodi obaveze koje se teško mogu primeniti u praksi i koje dodatno opterećuju kompanije koje već poštuju osnovne odredbe zakona.

Rizik od gušenja inovacija

Jedan od glavnih argumenata koji Meta iznosi jeste rizik od prekomerne regulacije. Iako AI Akt još nije u potpunosti stupio na snagu, Kodeks prakse, kao prelazna i dobrovoljna mera, uvodi niz novih očekivanja. Meta upozorava da bi to moglo da obeshrabri istraživanje i razvoj u Evropi, posebno kada je reč o otvorenim modelima, i da bi tržište moglo da se pomeri ka zatvorenijim, komercijalnim rešenjima.

Za razliku od Mete, Microsoft i OpenAI izrazili su spremnost da potpišu Kodeks. To dodatno komplikuje tržišnu ravnotežu i postavlja pitanje – da li stroža evropska pravila favorizuju zatvorene AI modele, a ograničavaju slobodne, open-source alternative?

Dok EU nastoji da AI sektor uredi kroz jasan pravni okvir i etička pravila, Meta šalje poruku da je ravnoteža narušena. U pozadini ove debate leži šire pitanje – kako obezbediti bezbedan razvoj AI-ja, a da se ne uguši inovacija. Ishod ovog sukoba mogao bi da odredi tehnološku budućnost kontinenta.

Prijavi se na WebMind NJUZLETER, čeka te izbor konkretnih priča i uvida.

Prijavi se na novosti.