Topli zec digitalnog doba: Kako su se jedan zagrljaj i cancel kultura susreli na internetu

Zagrljaj dvoje kolega na koncertu postao je viralni trenutak koji je pokrenuo lavinu osuda, ostavki i medijskih analiza. U fokusu ostaje pitanje da li je reč o opravdanoj društvenoj odgovornosti ili o još jednom primeru digitalnog linča pod okriljem cancel kulture. Kompanija Astronomer saopštila je da je njen generalni direktor dao ostavku nakon što je snimljen na koncertu Coldplaya kako grli koleginicu, a video je potom postao viralan.

Vreme Čitanja: 2 min

cencel-kultura-mreze-4013-fi

Izvor: Freepik/ Canva

Slučaj koji je pokrenuo lavinu na internetu

Scena s koncerta u kojoj su se dvoje kolega zagrlili, u nekim drugim okolnostima verovatno bi prošla nezapaženo. Međutim, u vremenu sveprisutnih kamera i društvenih mreža, postala je povod za jedan od najupečatljivijih internet skandala u korporativnom okruženju. Snimak se prvo pojavio na privatnim kanalima, da bi potom postao viralan, a zatim predmet osude i spekulacija. U danima koji su usledili, društvene mreže su se pretvorile u improvizovani sud javnosti. U kratkom roku, oboje su nestali iz digitalnog prisustva, a kompanija je reagovala šturim saopštenjem. Ostala je tišina i refleksija o društvenim mehanizmima koji više ne trpe grešku, kontekst ni nijansu.

Cancel kultura: Između osude i kontrole

Cancel kultura, iako bez precizne definicije, podrazumeva javnu osudu i društveno izopštavanje pojedinaca zbog ponašanja koje se smatra neprihvatljivim. U zapadnim okvirima, često je povezana s borbom za društvenu pravdu, ali i sa opasnostima ukidanja dijaloga i slobode mišljenja. U Srbiji, prema analizi portala BIZLife, cancel kultura funkcioniše drugačije – manje kroz institucionalne mehanizme, a više kroz simbolički pritisak i društvenu stigmu. Dovoljna je jedna objava, snimak, ili čak komentar, da bi osoba bila javno označena, izgubila posao ili reputaciju.

U slučaju sa koncerta, reakcija javnosti usledila je bez potpunih informacija. Kontekst, lične okolnosti ili razumevanje granica između privatnog i profesionalnog nisu razmatrani. U atmosferi digitalne komunikacije, reakcije su bile brze, jednostrane i nemilosrdne. Tako je ovaj slučaj, umesto povoda za razgovor o korporativnim vrednostima i kulturi, postao primer digitalne osude bez prava na objašnjenje.

Kada video snimak postane presuda

U slučaju dvoje kolega s koncerta, snimak koji je u svega nekoliko sati postao viralan pokazao je koliko moćan i poguban može biti trenutak uhvaćen kamerom, istrgnut iz konteksta i podeljen bez dozvole. Bez obzira na to da li je zagrljaj bio neprimeren ili ne, činjenica je da su posledice stigle brže nego bilo kakvo zvanično objašnjenje. Ljudi su izgubili poslove, reputaciju i pravo na privatnost, a sve to zbog nekoliko sekundi video sadržaja koji je društvene mreže pretvorio u sudnicu, a publiku u izvršitelje. Takvi slučajevi jasno pokazuju da viralnost više nije sinonim za popularnost, već često signal za početak lične i profesionalne destrukcije.

Prijavi se na novosti.

Prijavi se na novosti.