Terapija izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti (VR): Kako iskoristiti VR tehnologiju u borbi protiv strahova?

Razumljivo je da su prve asocijacije na virtuelnu realnost (VR) uzbudljive igre i meta-univerzum. Iako ove industrije prevladavaju, mnogi stručnjaci došli su do zaključka da više ne postoji potreba da se ograničimo samo na njih. Umesto toga, mi sada možemo da koristimo VR u zabavi, zdravstvu, arhitekturi, automobilskoj i drugim industrijama, a neke od njih uopšte nisu blisko povezane sa VR tehnologijom.
Izlaganje virtuelnoj stvarnosti je relativno nov pristup u psihoterapiji koji se oslanja na virtuelnu stvarnost s ciljem da se olakšaju problemi klijenata ili neprijatnosti koje osećaju. Iako je terapija izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti još uvek u početnim fazama, ona pokazuje kako tehnološki napredak, uključujući virtuelnu stvarnost, može imati pozitivan efekat na naše društvo.

Vreme Čitanja: 5 min

VR terapija

Ilustracija: Milica M.

Šta je terapija izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti?

Terapija izlaganja je vrsta psihoterapije koja dozvoljava klijentima da se suoče sa okidačima u bezbednom i kontrolisanom okruženju i postepeno oslobađa ili smanjuje njihove strahove ili anksioznosti. Psihoterapeuti se oslanjaju na terapiju izlaganja da smanje nivoe stresa koji naglo rastu kod klijenata koji obično osete anksioznost ili neki oblik posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSD).

Bez obzira na to da li su u pitanju uspomene, zvuci ili bilo kakva veza sa prošlim traumama, ovi okidači izazivaju anksioznost i strah, i utiču na ljude na različite načine. Kada su izloženi stimulusima, ljudi mogu da osete niz negativnih emocija. Psihoterapeuti koriste terapiju izlaganja da pomognu ljudima da upravljaju svojim reakcijama i uspostave kontrolu nad svojim životima.

Seansa sa psihologom

Foto ilustracija: Freepik

Terapija izlaganja deli se na više tipova, a najčešći su uživo i vizuelni. Terapija izlaganja uživo motiviše klijente da se suoče sa svojim strahovima uživo. Ako se plašite tarantula, vaš psihoterapeut će vam možda predložiti da se s tim strahom suočite u kontrolisanom okruženju. Kada je u pitanju vizuelna terapija izlaganja, psihoterapeut bi postupio baš suprotno i, na primer, pitao vas da se setite scenarija koji su doveli do vašeg strah od paukova.

Slično kao tradicionalna terapija izlaganja, terapija izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti (VRET) je vrsta terapije izlaganja koja se oslanja na tehnologiju koja tretira simptome ili stanja korisnika. Pošto je ponekad izazovno da se ponovi iskustvo koje može da se pripiše traumi klijenta, VR bi mogla da predstavlja sledeću revoluciju u psihoterapiji. Ne samo da bi ovakav pristup mogao da pomogne ljudima da se suoče sa svojim strahovima već bi nam pomogao da bolje razumemo ljude.

Kako funkcioniše terapija izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti?

Kada stručnjaci koriste VRET u svojim sesijama, oni se oslanjaju na VR tehnologiju kako bi oponašali stresnu reakciju ili strah. I, kako samo ime kaže, oni u suštini izlažu klijente verzijama traumatičnih događaja koristeći VR headset. Okidač za stimuluse može da bude bilo šta: od vibracije do zvuka,  pa zbog toga nije uvek lako oponašati ove okidače i pomoći klijentima da „otpuste“ traumu pomoću „tradicionalne“ terapije izlaganja. VRET, sa druge strane, nudi veću fleksibilnost i bolju kontrolu.

Terapija izlaganja

Foto ilustracija: Freepik

Na primer, zvuk vatrometa može biti okidač za vojnika koji pati od posttraumatskog stresnog poremećaja koji je razvio u ratu. Pošto zvuk podseća na prošle traumatske događaje, nivoi stresa u telu naglo rastu svaki put oko Nove godine ili Božića. Kada se koristi VRET, klijent se namerno izlaže takvim okidačima koji se postepeno smanjuju ili nestaju nakon dužeg izlaganja.

Drugi primer bi mogao biti primer klijenta koji ima izraženu aerofobiju (strah od letenja) i koji zatraži profesionalnu pomoć da umanji zabrinutost i konačno rezerviše odmor. U ovom scenariju, VRET bi izložio klijenta simulaciji poletanja aviona i sletanja i na taj način bi se oni postepeno suočavali sa strahovima i kontrolisali situaciju u potpunosti.

Kao standardna produžena terapija izlaganja, terapija VRAT omogućava ljudima da se suoče sa anksioznošću i strahovima i uče ih kako da se nose s njima. Takođe može pomoći u razvoju novog načina razmišljanja u vezi sa određenim traumatskim događajem. Kao rezultat, klijent može da shvati da traumatične uspomene nisu toliko strašne i preteće kao što se mnogim ljudima čini dok su izloženi stimulusima. 

Ko može da ima koristi od terapije izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti?

Anketa Statiste koja je trajala u periodu od aprila 2020. do januara 2023. i uključivala 60.461 ispitanika pokazuje da je u periodu između 4. i 16. januara 2023 gotovo 28% odraslih Amerikanaca među ispitanicima prijavilo da su ispoljili simptome anksioznosti u prethodne dve nedelje. A to je samo u SAD.

Simptomi anksioznosti

Foto ilustracija: Freepik

Milioni ljudi se suočavaju sa anksioznim poremećajima i većina ne traži profesionalnu pomoć što, u većini slučajeva, pogoršava anksioznost i strah vremenom. Učešće u terapiji izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti bi dozvolilo klijentima da realistično ponovo prožive prethodne situacije koje su uzrok stresa i spreče razvoj drugih simptoma ili poremećaja.

Takođe, VRET može biti i odlična alternativa onima koji odbijaju tradicionalnu terapiju izlaganja zbog nelagode i visokih nivoa stresa. Standardna terapija izlaganja može biti previše stresna za neke klijente. Kada su pod ovim tretmanom, klijenti se stalno izlažu traumi. I pošto psihoterapeuti ne mogu da „vide“ ili predvide reakcije klijenata za vreme tretmana, terapija izlaganja pomoću veštačke inteligencije može biti revolucionarna, pošto bi profesionalci bili u prilici da vide i kontrolišu okidače kojima će izložiti klijente. Na taj način oni bi mogli da bolje razumeju okidače pacijenata i, možda, izmere nivoe stresa kod klijenata kada su izloženi određenom stimulusu.

S tim u vezi, terapija izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti mogla bi pomoći ljudima koji pate od socijalne ili anksioznosti kao takve, posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSD), opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OCD) i fobija koje podrazumevaju panične poremećaje kao što su strahovi od određenih stvorenja (pauci), predmeta (baloni) ili situacija (strah od letenja). Iako neki stručnjaci već koriste terapiju izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti da pomognu klijentima da olakšaju psihičke tegobe i brige, ovaj pristup u psihoterapiji nije široko rasprostranjen.

Možda će proći godine pre nego što većina psihoterapeuta bude imala VR headset u svojoj ordinaciji i još par godina pre nego što bude dovoljno ljudi motivisano da ih probaju.

VR u terapiji

Foto ilustracija: Freepik

Neki ljudi se plaše odlaska na terapiju iz više razloga, dok znatan procenat još uvek veruje da terapija nije efikasna. Stigma koja se tiče mentalnog zdravlja i terapije sprečava mnoge ljude da potraže pomoć, i, dok se to ne promeni, VR terapija može biti revolucionarna pomoć samo za nekolicinu odabranih.

Izazovi koje predstavlja terapija izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti

Uprkos činjenici što je u pitanju efikasan metod koji može da ublaži anksioznost, VRET sa sobom nosi izazove. Neki od njih uključuju sledeće:

  • Sporo usvajanje: Značajan progres na polju virtuelne stvarnosti (VR) nam dozvoljava da  koristimo tehnologiju za unapređenje društva. Ali nakon godina „tradicionalnog“ pristupa radu, pronalaženje načina da se uključe nove i manje poznate tehnike predstavlja izazov. Osim toga, VR headsetovi mogu biti skupi a okruženje u virtuelnoj stvarnosti mora da bude prilagođeno svakom klijentu. Integracija virtuelne stvarnosti bila bi skupa i zahtevala dodatnu podršku kada su u pitanju održavanje softvera i prilagođavanja.
  • Trening i problemi sa propisima: VRET iskustvo može biti intenzivno i ne treba ga shvatati olako. Kako bi počeli da osećaju prednosti terapije izlaganja pomoću virtuelne realnosti, oni koji ovu terapiju primenjuju treba da prođu kroz trening i da budu sigurni da poseduju veštine da pomognu klijentu da se kreće kroz nepoznato okruženje. Ako pretpostavimo da tehnička podrška neće uvek biti dostupna, psihoterapeuti treba da nauče sve što mogu o softveru i opremi koju koriste. Štaviše, upotreba terapije VRET može da dovede i do problema sa propisima pošto ovaj pristup terapiji nije široko prihvaćen. S tim u vezi, oni koji praktikuju ovaj pristup možda će biti prisiljeni da dobiju dodatne dozvole  pre nego što im bude dozvoljeno uključe terapiju izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti u svoje usluge.
  • Istraživanje: Terapija VRET može biti široko prihvaćena od strane privatnih i državnih profesionalaca. Naravno, profesionalci su već dokazali kroz istraživanje da terapija izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti može imati pozitivne efekte. Međutim, potrebno je dodatno istraživanje da se podrže ove tvrdnje i da budemo sigurni da je ovaj metod zaista siguran za upotrebu.  
  • Praćenje pacijenata: U izveštaju o tehničkim izazovima u primeni terapije pomoću virtuelne stvarnosti kaže se da je „izazov o kome se mnogo razgovaralo … jeste praćenje pokreta oka s ciljem da se utvrdi kako se fokus pacijenta menja za vreme terapije  VRET. Očekuje se da nam možda ponudi bolji uvid u okidače za emocije za vreme seansi. Ova informacija može da se iskoristi da se prilagode procedure vezane za seansu ili karakteristike virtuelnog sveta online“. U izveštaju se u nastavku kaže da  je „najfuturističkiji izazov jeste implementacija mehanizma da se dozvoli upotreba MRI ili CT skenova mozga za vreme VRET seansi. Početni testovi sa funkcionalnim MRI (fMRI) nude obećavajuće rezultate i pokazuju da displej ne utiče na skenove mozga i da korisnici mogu da osete prisustvo u virtuelnom okruženju dok su unutar skenera“.

Dodatno istraživanje ove vrste terapije (VRET) potrebno je da se reše ovi izazovi i da budemo sigurni da se i profesionalci i njihovi klijenti osećaju prijatno tokom primene VR u terapeutskim seansama. Iako terapija izlaganja pomoću virtuelne stvarnosti privlači pažnju i psihoterapeuta i pacijenata, VRET će verovatno ostati „egzotičan“ pristup u psihoterapiji dok istraživači ne uspeju da obezbede neki konkretniji dokaz efekata ove vrste terapije.

Jelena je pisac sadržaja posvećena učenju o kripto valutama. Njeni hobiji su igranje šaha, crtanje, kuvanje i odlazak u duge šetnje. Tokom zime svoje slobodno vreme obično provodi čitajući knjige.

Prijavi se na novosti.

Prijavi se na novosti.