Privatnost ili profit? Evropa i SAD u sukobu oko veštačke inteligencije

Dok Evropska unija primenjuje stroga pravila kako bi garantovala bezbednost i odgovornost korisnika, predsednik SAD-a Donald Tramp ide u suprotnom smeru – ukida zaštitne mere i daje veću moć tehnološkoj industriji, piše DW u svojoj analizi.

Vreme Čitanja: 2 min

eu-sad-2854-fi

Izvor: DALL-E3

Veštačka inteligencija – prilike i rizici

Brzi razvoj veštačke inteligencije omogućava računarima da samostalno obavljaju zadatke koji su nekada zahtevali ljudsku inteligenciju. Ovo otvara ogroman potencijal, od personalizovane medicine do rešavanja globalnih izazova, poput klimatske krize. Međutim, s napretkom dolaze i ozbiljni rizici – gubitak radnih mesta, pristrasne tehnologije i zloupotreba u oblastima kao što su nadzor i privatnost.

Dva različita pristupa regulaciji

Dok EU uvodi sveobuhvatan zakon o veštačkoj inteligenciji kako bi zaštitila korisnike, Sjedinjene Države pod vođstvom Donalda Trampa kreću se u suprotnom pravcu – smanjuju ograničenja i omogućavaju tehnološkim gigantima da oblikuju politiku.

„Vidimo jasan pomak od naglaska na bezbednost korisnika u SAD-u“, kaže Lisa Soder, stručnjak za digitalnu politiku u berlinskom istraživačkom centru Interface.

Tramp menja pristup regulaciji AI tehnologije, stavljajući nacionalnu bezbednost i industrijske interese u prvi plan, rekla je ona za DW.

Uticaj tehnoloških giganata

Od prvog dana svog mandata, Trampova administracija jasno je stavila do znanja da će tehnološka industrija imati ključnu ulogu u oblikovanju regulative o AI. Njegovoj inauguraciji prisustvovali su vodeći tehnološki milijarderi, uključujući Elona Maska, generalnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana i izvršnog direktora Mete Marka Zakerberga, koji su sedeli u drugom redu, odmah iza Trampove porodice.

Istog dana, Tramp je ukinuo niz izvršnih uredbi o zaštiti korisnika u oblasti veštačke inteligencije, koje je prethodno uveo njegov prethodnik Džozef Bajden. Ubrzo nakon toga, u Beloj kući je ugostio Altmana, kao i čelnike kompanija SoftBank i Oracle, kako bi najavio, kako je rekao, „najveći AI infrastrukturni projekat u istoriji“.

Tokom naredne četiri godine, u okviru ovog megaprojekta nazvanog Stargate, biće uloženo do 500 milijardi dolara u razvoj AI infrastrukture, uključujući podatkovne centre. „Sve se ovo dešava ovde, u Americi“, poručio je Tramp novinarima.

Uz to, Tramp je potpisao i izvršnu naredbu za izradu Akcionog plana za veštačku inteligenciju, koji treba da bude završen u roku od 180 dana. Plan ima za cilj da „očuva i unapredi američku dominaciju u oblasti AI“.

Da li će EU ostati dosledna pristupu ‘bezbednost na prvom mestu’?

Evropska unija sprovodi suprotnu strategiju. EU Zakon o veštačkoj inteligenciji, koji je nedavno stupio na snagu, ima za cilj da zaštiti građane od potencijalnih rizika AI tehnologije, ali bez gušenja inovacija. On postavlja niz pravila i zahteva, zavisno od stepena rizika koji određeni AI sistemi predstavljaju za osnovna prava korisnika.

Dok pobornici strogih pravila pozdravljaju ovaj pristup, ističući da je neophodno zaštititi korisnike od mogućih zloupotreba, kritičari tvrde da će ovakva regulacija oslabiti evropske kompanije u odnosu na globalnu konkurenciju.

„U EU vidimo sve veću nesigurnost oko toga šta je zaista moguće sprovesti u praksi i koliko daleko Unija može ići sa svojim pravilima“, kaže Lisa Soder.

Globalna trka za dominaciju u veštačkoj inteligenciji

Stručnjaci upozoravaju da će Trampov povratak na vlast imati dugoročne posledice na globalnu trku u razvoju veštačke inteligencije. SAD su i dalje vodeće, dominirajući istraživanjem i investicijama u AI, sa tehnološkim gigantima kao što su Google, Meta, Apple i OpenAI.

Međutim, Kina brzo sustiže američke kompanije, razvijajući sopstvene AI sisteme i tehnologije. Dosadašnji pokušaji da se postignu međunarodno obavezujuća pravila o AI uglavnom su propali, a sa Trampom u Beloj kući, šanse za globalni dogovor dodatno su smanjene.

„Kompanije su ranije obećavale da će raditi u interesu bezbednosti i poverenja korisnika. Sada, u promenjenom geopolitičkom kontekstu, ostaje da vidimo da li će to obećanje i dalje važiti“, zaključuje Soder.

Sve oči biće uprte u Akcioni samit o veštačkoj inteligenciji, koji će 10. i 11. februara biti održan u Parizu pod pokroviteljstvom francuske vlade. Ovaj događaj će pokazati da li su tehnološki giganti spremni da poštuju ograničenja ili će Trampova deregulacija označiti novu eru AI dominacije.

Prijavi se na novosti.