Krhki lanac snabdevanja na kojem počiva AI
Razvoj veštačke inteligencije danas zavisi gotovo isključivo od naprednih čipova i globalnog lanca snabdevanja koji ih proizvodi. Upravo tu rat u Iranu može imati indirektan, ali ozbiljan uticaj. Sukob u regionu Persijskog zaliva ugrožava proizvodnju i transport ključnih materijala potrebnih za proizvodnju poluprovodnika, uključujući industrijski helijum koji se koristi u procesima hlađenja i proizvodnje čipova. Deo tog snabdevanja dolazi iz zemalja regiona, a svaki poremećaj u proizvodnji ili transportu može imati domino efekat na globalnu industriju poluprovodnika.
Istovremeno, logistički rizici dodatno komplikuju situaciju. Hormuški moreuz, jedna od najvažnijih energetskih i trgovinskih ruta na svetu, već je pogođen krizom i poremećajem pomorskog saobraćaja. Ako transport energenata i sirovina ostane nestabilan, troškovi proizvodnje čipova mogli bi značajno da porastu.
Problem je u tome, navidi se ujednom tekstu Wired-a, što je potražnja za AI čipovima već rekordna. Globalni tehnološki sektor ulaže milijarde u infrastrukturu za treniranje velikih modela veštačke inteligencije, dok se istovremeno industrija već suočava sa nedostatkom memorijskih čipova i visokim cenama komponenti.
U takvom okruženju čak i mali poremećaj u lancu snabdevanja može imati veliki efekat.
AI trka ne staje, ali postaje skuplja
Ipak, rat u Iranu ne mora nužno da zaustavi razvoj veštačke inteligencije. Pre će ga učiniti skupljim i geopolitički osetljivijim.
Velike tehnološke kompanije već godinama diverzifikuju svoje lance snabdevanja kako bi izbegle zavisnost od jednog regiona. Najveći proizvođači čipova trenutno raspolažu rezervama materijala i alternativnim dobavljačima, što ublažava neposredni šok.
Istovremeno, AI investicije u svetu ne usporavaju. Sjedinjene Američke Države ulažu desetine milijardi dolara u domaću proizvodnju čipova i data centre, dok zemlje Persijskog zaliva, posebno Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, planiraju ogromna ulaganja u AI infrastrukturu kako bi region pretvorile u globalni tehnološki centar.
Međutim, upravo taj region sada postaje geopolitički nestabilan. Napadi na infrastrukturu i rastuće bezbednosne tenzije već su doveli u pitanje deo planiranih projekata data centara i AI centara u Zalivu, što bi moglo da uspori regionalne ambicije u razvoju veštačke inteligencije.
Drugi veliki faktor je energija. AI infrastruktura troši ogromne količine električne energije, a rat u regionu već je doveo do rasta cena nafte i gasnih energenata. Ako energija ostane skupa, troškovi rada data centara i proizvodnje čipova dodatno će porasti.
Tehnološka trka ulazi u novu fazu
Zbog svega toga, rat u Iranu možda neće zaustaviti razvoj veštačke inteligencije, ali bi mogao da promeni način na koji se ona razvija. Tehnološke kompanije i države verovatno će još snažnije ulagati u lokalnu proizvodnju čipova, alternativne dobavljače i energetsku nezavisnost. Istovremeno, AI sve više postaje pitanje nacionalne bezbednosti, a ne samo tehnološke inovacije.
Drugim rečima, sukob na Bliskom istoku mogao bi dodatno da ubrza globalnu AI trku, ali u mnogo fragmentisanijem svetu, gde geopolitika ima gotovo jednaku težinu kao tehnologija.
Za industriju koja se oslanja na stabilne lance snabdevanja i ogromne investicije, to znači da razvoj veštačke inteligencije više nije samo tehnološko pitanje. On sve više zavisi od globalne politike.



