AI inflacija kao tihi ekonomski rizik koji bi mogao obeležiti 2026. godinu

Dok veštačka inteligencija ostaje glavni motor rasta tehnološkog sektora i berzanskog optimizma, sve veći broj investitora upozorava na manje vidljiv, ali potencijalno ozbiljan problem, inflaciju koju upravo AI može da pokrene i produži, u trenutku kada se globalna ekonomija nada njenom konačnom smirivanju.

Vreme Čitanja: 2 min

ai-inflacija-5107-fi

Izvor: Freepik

Ulazak u 2026. godinu obeležen je snažnim rastom tehnoloških akcija i obnovljenim poverenjem investitora, pre svega zahvaljujući masovnim ulaganjima u veštačku inteligenciju. Međutim, iza tog optimizma krije se zabrinutost da bi ogromna potražnja za infrastrukturom potrebnom za razvoj i primenu AI sistema mogla dodatno podići cene ključnih resursa i usluga, produžavajući inflatorne pritiske širom sveta.

Data-centri kao najveći rizik

Jedan od glavnih izvora tog rizika su troškovi izgradnje i održavanja data-centara. AI modeli zahtevaju ogromnu računarsku snagu, stabilno snabdevanje energijom i specijalizovane čipove, čija proizvodnja već sada ne uspeva uvek da isprati potražnju. Rast cena električne energije, poluprovodnika i kvalifikovane radne snage direktno utiče na troškove kompanija, koji se potom prelijevaju na krajnje korisnike.

Investitori upozoravaju da bi upravo taj efekat mogao da poremeti planove centralnih banaka. Nakon perioda agresivnog podizanja kamatnih stopa, mnoge monetarne vlasti razmatrale su njihovo postepeno smanjenje kako bi podstakle rast. Ako se AI-pokrenuta inflacija pokaže upornom, prostor za takvo popuštanje biće znatno uži, a moguć je čak i povratak restriktivnije monetarne politike, piše Reuters.

Poseban problem predstavlja koncentracija ulaganja u mali broj tehnoloških giganata. Nekoliko najvećih kompanija nosi disproporcionalan deo investicionog buma, što dodatno pojačava pritisak na lance snabdevanja i tržište rada. Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko očekivani profiti ne budu rasli istim tempom kao troškovi, tržište moglo da se suoči sa korekcijom, naročito u sektoru visokih tehnologija.

U takvom okruženju, deo investitora već prilagođava strategije – smanjuje izloženost najskupljim tehnološkim akcijama, traži zaštitu od inflacije i pažljivije procenjuje dugoročnu isplativost AI projekata. Poruka tržišta postaje jasnija: veštačka inteligencija ostaje ključna tehnologija budućnosti, ali njen ekonomski efekat nije jednoznačno pozitivan.

AI inflacija tako ulazi u 2026. godinu kao jedan od najzanemarenijih, ali potencijalno presudnih makroekonomskih faktora. Dok svet slavi tehnološki napredak, pravo pitanje postaje da li će cena tog napretka biti viša nego što tržišta trenutno žele da priznaju.

Prijavi se na novosti.

Prijavi se na novosti.