DZATA: Tehnološka odiseja kroz istoriju Afrike 

"DZATA: Institut tehnološke svesti" je očaravajuće kinematografsko putovanje koje transportuje gledaoce kroz vreme dok ponovo promišljaju o tehnološkoj istoriji afričkog kontinenta.

Vreme Čitanja: 2 min

dzata movie

Izvor: Dzata (Rock production still) 2022. Vlasništvo Knoetze, Wilson i Hlongwane

Ovaj projekat, koji predvode južnoafrički umetnici Fransoa Knoetze, Ejmi Luiz Vilson i producent Rasel Hlongvane i koji finansira Fondacija Mozila, nudi svežu perspektivu istorijskog doprinosa Afrike tehnologiji i znanju suptilnim i prirodnim spajanjem prošlosti sa budućnošću. 

Tehnologija iza filma     

„DZATA“ se odvija u vizuelno zadivljujućem i imerzivnom video radu, prikazujući kompleksne kostime, pejzaže koji oduzimaju dah i intrigantne AI slike. Ovaj jedinstveni poduhvat upoznaje nas sa izmišljenim univerzumom duboko ukorenjenim u istorijskim i savremenim tehnopolitičkim pejzažima Afrike, istovremeno rasvetljavajući višestrane uloge naučnika unutar fiktivnog Instituta „DZATA“, koji je navodno osnovan 1553. godine. 

Projekat Vilsona i Knoetzea inspirisan je konceptom mobilne laboratorije, koja otelotvoruje tradiciju afričkih transcendentalista, poznatih kao ‘isanusi’ u isiZulu. 

Ove istorijske ličnosti lutale su raznim kraljevstvima, stičući raznovrsna znanja i metode. „Inspiraciju smo pronašli u tradiciji nomadskih praktičara koji se kreću sa svojim laboratorijama“, objašnjava Hlongvane. 

Vilson dodaje: „Želeli smo da proširimo ovu ideju kako bismo stvorili izmišljeni institut afričkih naučnika i tehnologa koji se stotinama godina kretao po kontinentu. Oni su radili sa tehnologijama, materijalima i praksama svake lokalne zajednice, formirajući rastuću, mutirajuću, migrirajuću arhivu koja uključuju društveno-tehničke sklopove iz različitih delova kontinenta.“ 

Upotreba AI u filmu DZATA 

Ono što izdvaja film „DZATA“ je njegova strateška upotreba AI slike, koja igra ključnu ulogu u oživljavanju ovog izmišljenog sveta. AI tehnologija upotrebljena u filmu dodaje dubinu i složenost narativu, stvarajući ubedljiv spoj istorijskog konteksta i najsavremenijih inovacija. Ova harmonična fuzija tradicije i tehnologije omogućava publici da istraži bogato tehnološko nasleđe Afrike iz novog ugla. 

U svojoj srži, „DZATA“ ima za cilj da promeni globalnu percepciju uloge Afrike u tehnološkom pejzažu. 

image-1

Umesto da predstavi afrički kontinent kao pukog primaoca inovacija, ovaj projekat prikazuje živopisnu sliku Afrike kao plodnog tla za naučna istraživanja, kreativno rešavanje problema i pionirske izume.

Naglašavajući ove narative i inkorporiranjem AI elemenata, „DZATA“ poziva gledaoce da razmišljaju o značajnom doprinosu Afrike tehnološkom napretku kroz istoriju. 

U filmu „DZATA: Institut tehnološke svesti“, upotreba AI, uparena sa maštovitim pripovedanjem, ne samo da odaje počast tehnološkom nasleđu Afrike, već otvara i sveže dijaloge o trajnom uticaju kontinenta na globalnu tehnološku scenu. 

Korišćenje tehnologije za kostime 

U filmu DZATA, tehnologija poprima jedinstven oblik iskorišćavanjem transformativnog potencijala odbačenih i često previđenih materijala. 

Kostimi filma stoje kao svedočanstvo ovog inovativnog pristupa, jer su pedantno izrađeni od raznovrsnog niza reprogramiranih predmeta kao što su stare kasete sa trakama, perlemoen školjke, krpe i CD-ovi. 

Ovi materijali, koji bi inače bili zaboravljeni u vremenu, ponovo se rađaju kao kompleksna odeća koju nose naučnici instituta ‘DZATA’. Ova inovativna upotreba odbačenih objekata dovodi u pitanje tradicionalne pojmove kreativnosti i napretka, naglašavajući ideju da se inovacija ne odnosi samo na stvaranje nečeg potpuno novog, nego podrazumeva  maštovitu reinterpretaciju postojećih elemenata. 

Kostimi filma udišu novi život ovim odbačenim predmetima, od kojih svaki nosi svoju jedinstvenu istoriju i narativ. Kasete na traku, nekadašnji medijum za zvuk i dokumentovanje, sada su usmerene u tkaninu odeće naučnika, usklađujući se sa odjecima prošlosti. 

Perlemoen školjke, nekadašnji elementi prirodnog sveta, postaju sastavni delovi odeće likova, koji premošćavaju digitalno carstva taktilnom realnošću fizičkog sveta. Ovaj inovativni pristup ne samo da prikazuje posvećenost reditelja održivosti i snalažljivosti, nego se savršeno uklapa i u sveobuhvatnu viziju filma o slavljenju previđenih i odbačenih predmeta kao agenata transformacije i napretka. 

U narednim mesecima „DZATA“ će se preneti na ekrane i krenuti u distribuciju. Projekcija filma biće propraćena performans-predavanjem koje će biti izvedeno uživo a koje će voditi „glavni naučnik“ Instituta, Rasel Hlongvan. 

Danju novinarka, noću podkasterka. Ne piše s ciljem da čitaoci budu impresionirani, nego da im tema postane jasna.

Prijavi se na novosti.