Digitalni nomadi u Srbiji: Prilika koja osvetljava IT ekosistem

Sa laptopom u rancu i internetom kao glavnim alatom, milioni stručnjaka širom sveta rade iz kafića, hub-ova i privremenih stanova, birajući destinacije koje spajaju niske troškove života, dobru infrastrukturu i kulturnu raznolikost, a njihovo prisustvo menja lokalne ekonomije, podstiče razvoj IT ekosistema i otvara nova pitanja za države koje žele da ih privuku. U toj globalnoj trci za mobilnim talentima, i Srbija se sve češće spominje kao destinacija koja nudi jedinstvenu kombinaciju pristupačnosti, gostoprimstva i tehnološke zajednice u usponu.

Vreme Čitanja: 3 min

digitalni-nomadi-4332-fi

Izvor: Freepik AI/ Ustupljene fotografije/ Privatna arhiva

Ko su digitalni nomadi i zašto su bitni za IT ekosistem?

Digitalni nomadi su ljudi koji rade na daljinu koristeći laptop i internet, najčešće u oblastima poput IT-ja, dizajna ili konsaltinga, a procene govore da ih u svetu ima više od 35 miliona. Njihov posao može biti veoma isplativ, a prosečni prihodi, prema istraživanju jednog portala, kreću se između 1.800 i 4.600 evra mesečno, u zavisnosti od profesije i tržišta. Najviše ih privlače zemlje koje nude dobar kvalitet života, stabilnu internet infrastrukturu, povoljne poreze i jednostavne vizne programe, poput Portugala, Španije ili Estonije.

Saradnica za odnose s javnoscu Srpske IT asocijacije (SITA) Ana Jovanović kaže da u poslednjih nekoliko godina Srbija postaje sve privlačnija destinacija za digitalne nomade.

”Ova pojava rezultat je globalnih trendova fleksibilnog rada, ali i specifičnih prednosti koje Srbija nudi. Još jedna od od važnih prednosti jeste upravo naš geografski položaj. Srbija predstavlja raskrsnicu između Istoka i Zapada, što opruža odlučnu povezanost i lakoću putovanja u oba pravca. Osim toga, bezbednost i kvalitet hrane dodatno povećavaju privlačnost boravka”, objašnjava Jovanović za WebMind.

digitalni-nomadi-4332-ps1

Ona smatra da digitalni nomadi donose višestruke koristi lokalnoj zajednici, a da njihovo prisustvo povećava potrošnju u ugostiteljstvu, turizmu, transportu i različitim uslužnim delatnostima, čime direktno doprinose lokalnoj ekonomiji.

”Istovremeno, kroz učešće u coworking prostorima, konferencijama i neformalnim okupljanjima, oni razmenjuju znanja i iskustva sa domaćim profesionalcima, čime podstiču razvoj lokalne IT i startap scene. Verujem da njihova globalna perspektiva i različita poslovna iskustva inspirišu domaće preduzetnike da razmišljaju šire i otvaraju se ka međunarodnim tržištima”, rekla je naša sagovornica.

Prema njenim rečima – Beograd, Novi Sad i Niš se izdvajaju kao gradovi u kojima se digitalni nomadi najčešće zadržavaju.

”Oni kombinuju bogat kulturni život, razvijenu IT i startap zajednicu, relativno niske troškove života i dobru infrastrukturu, uključujući stabilan internet i veliki broj coworking prostora. Takođe, Srbija je poznata po gostoprimstvu i otvorenosti, što doprinosi brzom uklapanju stranaca u lokalnu sredinu”, zaključila je Jovanović.

Srbija kao idealno mesto za privremene kampove i okupljanja

Istraživač u oblasti ekosela i održivih zajednica Sergey Dmitriev više od godinu i po dana živi specifičan nomadski život u ruralnim delovima Srbije. Zbog procedure za dobijanje stalnog boravka i državljanstva, njegova putovanja van zemlje ograničena su na najviše deset meseci tokom tri godine, pa je svoje iskustvo prilagodio selidbama unutar Srbije.

digitalni-nomadi-4332-ps2

Taj način života, koji Dmitriev opisuje kao ”intra-ruralni nomadizam“, spojio je sa agro-nomadizmom – volontiranjem i pomaganjem lokalnim porodicama i strancima u radu na organskim farmama i drugim projektima. Tako je postao i pažljiv posmatrač novih generacija digitalnih nomada koji odlučuju da svoj onlajn rad kombinuju sa životom na srpskom selu.

”Jedna mešovita porodica, Srbin i Kineskinja, žive na Fruškoj gori: pola godine bave se svojom baštom i primanjem volontera koji im pomažu, a ostatak godine i sami žive kao digitalni nomadi, uglavnom u Aziji. Sa eko-domaćinstvom Šumska 1 koje se takođe nalazi na Fruškoj gori, razvili smo format boravka za digitalne nomade tokom vansezone. Na Zlatiboru sam upoznao „digitalne jugose“ koji vole da pola godine provode ovde, a drugu polovinu u Evropi, recimo na ostrvima u Italiji”, pojašnjava nam Dmitriev.

Dmitriev primećuje i da Srbija postaje važno čvorište za globalne digitalne Ruse. U rasponu od nekoliko dana do dve nedelje, oni ovde organizuju zajednička ili korporativna okupljanja, koristeći prednosti seoskog ambijenta. Za te potrebe iznajmljuju imanja poput Mokrin House-a i Maglian Campusa, ali i tradicionalna etno-sela, gde se formiraju privremeni kampovi za grupe i do stotinu ljudi.

On je podelio nekoliko korisnih saveta: ”Nemojte trošiti resurse na sopstvenu digital nomad vizu; jednostavno prihvatite nomade koji su već dobili nomad vize u susednim zemljama (Hrvatska, Slovenija i Crna Gora već imaju svoje digital nomad vize), ili čak sve nosioce bilo koje digital nomad vize. To bi mogao da bude model prijave putem obaveštenja – pre dolaska samo se unesu podaci o digital nomad vizi na portalu e-uprave i to je sve”.

Kako je tom problemu pristupila Španija?

Španija je uvela posebnu vizu za digitalne nomade koja omogućava strancima da žive u zemlji dok rade na daljinu za kompanije van njenog teritorija. Viza traje do pet godina i omogućava povoljnije poreske uslove u odnosu na standardne rezidente. Za dobijanje je potrebno dokazati univerzitetsku diplomu ili najmanje tri godine radnog iskustva, kao i stabilan prihod.

Zbog toga je Španija postala jedna od najprivlačnijih destinacija za digitalne nomade u Evropi. Osim kvalitetnog životnog stila, digitalne nomade privlače i gradovi poput Barselone, Madrida i Valensije, koji nude razvijene zajednice i dobru infrastrukturu za rad na daljinu. Takođe, članovi porodice mogu se pridružiti nosiocu vize, što dodatno povećava njen značaj i atraktivnost.

Prijavi se na WebMind NJUZLETER, čeka te izbor konkretnih priča i uvida.

Profesor književnosti zagubljen u odajama ekonomskog, tech i IT novinarstva.

Prijavi se na novosti.