Koji su ključni izazovi s kojima se AI zajednice u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji suočavaju u međusobnoj saradnji, posebno kada je reč o različitim regulatornim okvirima i pristupu inovacijama?
Filip Ilić, menadžer programa za inovacioni ekosistem, ICT Hub: Ključni izazovi s kojima se AI zajednice u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji suočavaju u međusobnoj saradnji najčešće proizilaze iz razlika u regulatornim okvirima i pristupu inovacijama. Svaka od ovih zemalja ima svoje specifične zakonske regulative koje se tiču veštačke inteligencije, zaštite podataka i etičkih standarda, što otežava harmonizaciju pravnih aspekata saradnje. Dodatno, pristup inovacijama i nivo podrške koju države pružaju AI sektorima značajno variraju, što dovodi do različitih tempa razvoja i implementacije novih tehnologija. Nedostatak ujednačenih finansijskih podsticaja i prilika za investicije takođe predstavlja barijeru za efikasniju međuregionalnu saradnju. Uprkos tome, postoji snažna motivacija za jačanje zajedničkih inicijativa, uz potrebu za usklađivanjem pravnih normi i promociju transnacionalnih AI projekata.
Sven Harjaček, bacc.oec. Business Development Manager at BIRD Incubator: Neki od ključnih izazova AI zajednice u hrvatskoj su regulatorna nefleksibilnost, spora adaptacija EU standarda, nedovoljno razvijena digitalna infrastruktura, limitirani izvori sredstava za umjetnu inteligenciju (ali i startupe kao takve), odlazak tech talenata u inozemstvo, te nedostatak poticanja razvoja ekosustava iz privatnog i javnog sektora.
Sasa Ivanović, menadžer programa, Fond za inovacije Crne Gore: Za Crnu Goru bih, kao najznačajnije, izdvojio ograničene ljudske resurse i pristup istraživačkoj infrastrukturi. Crnu Goru karakteriše malo domaće tržište, ograničen broj stručnjaka i nedovoljno razvijena istraživačka infrastruktura kada je riječ o računarima visokih performansi i data centrima. Zbog toga se značajan dio talenata i odlučuje da se usavršava i radi u većim tehnološkim centrima van zemlje.
Nina Nikolić, program menadžer i član savetodavnog odbora ESNA & WBSA: Glavni izazovi proističu iz različitih regulatornih okvira širom regiona, što može stvoriti prepreke za AI zajednice u pogledu prekogranične saradnje i pristupa finansiranju ili podršci za inovacije. Neke zemlje imaju naprednije politike i infrastrukturu, dok druge još razvijaju svoje ekosisteme, što dovodi do nesklada u načinu na koji startapi posluju. U Makedoniji smo 2021. godine, zajedno sa Fondom za inovacije, sarađivali sa AI stručnjacima iz Slovenije na izradi nacionalne strategije, ali su česte političke promene zaustavile te napore.
Koje sektore u regionu smatrate da su najviše zanemareni kada je reč o AI primeni? Da li postoji potencijal za razvoj specifičnih AI rešenja koja bi mogla podstaći te industrije?
Filip Ilić: Sektori koji su najviše zanemareni u regionu kada je reč o AI primeni uključuju poljoprivredu i zdravstvo. Iako su ovi sektori ključni za ekonomski i društveni razvoj, njihov tehnološki napredak je sporiji u poređenju sa finansijskim i IT sektorima. Postoji veliki potencijal za razvoj specifičnih AI rešenja, kao što su precizna poljoprivreda i AI alati za dijagnostiku i personalizovanu medicinsku negu, što bi moglo značajno unaprediti efikasnost, smanjiti troškove i podstaći rast u ovim industrijama.
Kako gledate na razvoj AI zajednica na Zapadnom Balkanu i koji su sektori zamemareni?
Nina Nikolić: Postoji nekoliko sektora u Zapadnom Balkanu u kojima su AI aplikacije nedovoljno istražene. Poljoprivreda, na primer, ima ogroman potencijal za inovacije vođene veštačkom inteligencijom u optimizaciji proizvodnje i unapređenju održivosti, ali se često zanemaruje. Javni sektor, posebno u pogledu pametnog upravljanja i digitalne transformacije, mogao bi značajno da profitira od AI rešenja, ali zaostaje.
Saša Ivanović: U poljoprivredi kao jednom od najvažnijih sektora u svim zemljama regiona ima najviše prostora za modernizaciju i optimizaciju proizvodnje kroz primjenu AI. Srbija prednjači u razvoja tehnoloških rješenja u ovoj oblasti ali potencijal za AI primjenu je veliki kako u dijelu pametne poljoprivrede (ptraćenje vremenskih uslova, pametno navodnjavanje, đubrenje, prskanje i zaštite bilja), tako i u dijelu procjene prinosa i detekcija bolesti. Za Crnu Goru je važno pomenuti i ribarstvo i akvakulturu gdje postoji potencijal za AI primjenu u praćenju ribljeg fonda, optimizaciju uzgoja u akvakulturi, projektovanje sistema za ranu detekciju zagađenja u vodenim ekosistemima. U šumarstvu je potencijal u praćenju zdravlja šuma na osnovu AI analize satelitskih i dron snimaka za detekciju bolesti i štetočina, požara, održivog upravljanja šumama. Potenicjal je i u obnovljivim izvorima energije predviđanje i optimizaciju proizvodnje proizvodnje solarne i vjetro energije bazirano na vremenskim uslovima. Ne smijemo zaboraviti ni zdravstvo i primjenu AI u dijagnostici, telemedicini i upravljanju pacijentima.
Kako možemo zadržati AI talenat u regionu, s obzirom na činjenicu da mnogi stručnjaci odlaze u inostranstvo?
Filip Ilić: Zadržavanje AI talenta u regionu zahteva stvaranje povoljnijih uslova za profesionalni razvoj i napredak. Ključne mere uključuju povećanje investicija u lokalne AI projekte, uspostavljanje saradnje između akademskih institucija, industrije i vlade, kao i jačanje infrastrukture za inovacije. Takođe, neophodno je obezbediti konkurentne plate i mogućnosti za usavršavanje, kao i stvaranje prilika za rad na globalno relevantnim projektima unutar regiona. Pored toga, izgradnja kvalitetnih AI zajednica i mreža može pomoći u povezivanju stručnjaka i stvaranju osećaja pripadnosti, što bi smanjilo odlazak talenata u inostranstvo.
Saša Ivanović: Modernizacijom nastavnih planova za srednje i visoko obrazovanje, uvođenjem interdisciplinarnih programa i praktične nastave u kompanijama, povećnjem ulaganja u tehnološke startape i stavranjem boljeg i atraktivnijeg poslovnog okruženja koji će zadržati mlade talente, razvoj infrastrukture i lokalne zajednice kroz podršku razvoja biznisa u ovoj oblasti (akceleratori za AI, mentorstva, poreske olakšice, promocija AI, itd). Takođe, bolje regionalno povezivanje i umrežavanje u cilju dijeljenja znanja, povezivanje regiona sa dijasporom, fokusiranje na razvoj AI rešenja u oblastima gdje region ima jedinstvene prednosti (npr. turizam, pomorstvo).
Nina Nikolić: Zadržavanje AI talenata u regionu je izazov, posebno zbog primamljivih viših plata i naprednih prilika u inostranstvu. Da bi se to rešilo, region treba da stvori više podsticaja za lokalne talente, kao što su bolji pristup finansiranju, mentorskim programima i jača saradnja između akademske zajednice i industrije. Takođe možemo podstaći jaču preduzetničku kulturu gde bi se AI stručnjaci osećali ohrabreno da započnu sopstvene projekte lokalno, uz podršku državnih politika i investicionih podsticaja. Prekogranična saradnja između zemalja Zapadnog Balkana, stvaranjem regionalnog bazena talenata i mreže prilika, takođe bi mogla pomoći u zadržavanju talenata, možda nešto što bismo potencijalno mogli koordinisati kroz Zapadnobalkanski startap savez.
Sven Harjaček: Ovo je po meni jedan od najvećih problema s kojim se naša regija susreće. Nismo dovoljni konkuretni nasram zapada u zadržavanju (pogotovo tech i AI) talenata. Mislim da jedna od ključnih stvari za zadržavanje takvih ljudi je izgradnja ozbiljnog regionalnog startup i AI ekosustava uz pomoć privatnih i javnih resursa koji bi služili kao potpora poduzetništvu.
