Verifikacija godina preplavila internet: Šta to znači za nas, a šta za sajtove?

Krajem jula, Velika Britanija je postala jedna od prvih zemalja koja je zvanično uvela obaveznu verifikaciju godina. Njihov Zakon o bezbednosti na internetu zahteva da sajtovi koji hostuju pornografski ili drugi „štetan” sadržaj, uključujući Reddit, Discord, Grindr, X i Bluesky, proveravaju da li su korisnici stariji od 18 godina.

Vreme Čitanja: 3 min

tehnika-pametna-4113-fi

Foto: Freepik

Rezultati su, za sada, haotični. Dok su mnogi servisi počeli da primenjuju mere, neki su se povukli sa britanskog tržišta kako bi izbegli rizik i troškove. Korisnici pronalaze načine da zaobiđu sistem – lažiraju verifikaciju ili koriste VPN. I to je tek početak problema s kojima će se suočiti i druge zemlje kada uvedu slične mere, na šta su stručnjaci za privatnost i bezbednost upozoravali godinama – bez velikog efekta.

Verifikacija godina širom sveta

Posle višegodišnjih političkih pritisaka da se internet učini sigurnijim za decu, verifikacija godina postaje globalna pojava. Zakonodavci u SAD, Evropi, Australiji i drugim državama uvode nova pravila, a platforme se prilagođavaju.

Najčešći načini verifikacije uključuju:

  • unošenje broja platne kartice,
  • slanje skeniranog ličnog dokumenta,
  • pravljenje selfija,
  • ili upotrebu podataka sa platforme (datum kreiranja naloga, kontakti) za procenu starosti.

Većina platformi koristi spoljne provajdere. Na primer:

  • Bluesky koristi Kids Web Services kompanije Epic Games,
  • Reddit sarađuje sa Persona,
  • Discord sa k-ID.

Noćna mora za privatnost

Ishod? Gomila sajtova koji sada upravljaju osetljivim ličnim podacima korisnika – što predstavlja, kako kaže Koudi Venske iz Američke unije za građanske slobode, „noćnu moru za privatnost”.

„Ne postoji standardizacija u načinu kako se verifikacija godina sprovodi,” kaže on.

Iako neki provajderi, poput Persona, obećavaju da brišu podatke u roku od sedam dana (što važi za Reddit), nema garancije da svi to rade, a rizik od hakerskih upada je ogroman. Prošle godine je otkriveno da je AU10TIX, servis koji koriste TikTok, Uber i X, ostavio izložene lične podatke i fotografije vozačkih dozvola mesecima.

Digitalne lične karte i nove dileme

Evropska unija testira digitalne lične karte, koje bi mogle zameniti eksterno proveravanje identiteta. Korisnik bi jednom uneo pasoš ili ličnu kartu u državni sistem, a zatim dobijao „potvrdu o punoletstvu” koju dalje koristi na drugim sajtovima. Ovakva rešenja koriste tehnologiju banaka i mobilnih operatera.

Iako bi centralizovani sistem mogao da poveća bezbednost i smanji broj raznih provajdera, pitanja o nadzoru i dostupnosti ostaju. Ljudi bez dokumenata bi mogli da budu isključeni s interneta, a postoji i bojazan da bi sistemi mogli da „obaveste” izdavaoca lične karte svaki put kad korisnik potvrdi starost – što omogućava praćenje aktivnosti.

„Kad pokažem ličnu kartu u prodavnici, MUP ne zna za to. Sa digitalnim identitetom, možda će znati,” upozorava Aleksis Henkok iz organizacije EFF.

ZKP tehnologija kao potencijalno rešenje

EU planira da sistem unapredi tehnologijom zero-knowledge proof (ZKP) – kriptografski metod koji omogućava da se dokaže da je korisnik punoletan, bez otkrivanja dodatnih podataka (poput datuma rođenja). Google je već ugradio ZKP u Google Wallet i otvorio kod za EU članice.

Ipak, ni ova tehnologija ne rešava sve. „I dalje ne znamo ko sve može da traži potvrdu o starosti i u kojim slučajevima je to zaista neophodno,” kaže Henkok.

Politička i pravna dimenzija

Iako je verifikacija godina nekada smatrana neustavnom u SAD, Vrhovni sud je početkom 2025. poništio tu odluku – sada tvrdeći da „odrasli nemaju pravo Prvog amandmana da izbegnu verifikaciju” ako je cilj zaštita maloletnika od „opscenog sadržaja”.

Nekoliko američkih saveznih država – uključujući Alabamu, Teksas, Kentaki i Indijanu – već zahteva verifikaciju godina na sajtovima sa sadržajem za odrasle. Neke pokušavaju da prošire ovo i na društvene mreže i aplikacije, ali su zakoni u Kaliforniji, Džordžiji, Ohaju i Floridi privremeno blokirani tužbama koje je podnela organizacija NetChoice, podržana od strane Google-a, Meta-e, Amazona, Discorda i drugih.

Zaštita dece ili gubitak slobode?

Zagovornici novih zakona ističu da su neophodni za zaštitu dece od štetnog sadržaja i zavisnosti od društvenih mreža. U Velikoj Britaniji, direktorka Ofcoma izjavila je da „više nije prihvatljivo stavljati klikove ispred bezbednosti dece.” Američki zakonodavci pornografiju i društvene mreže nazivaju „javnim zdravstvenim problemom.”

Međutim, dok je zaštita dece važna, ova poruka zanemaruje mnoge posledice. Trenutno ne postoji jasan i bezbedan način da se potvrdi starost korisnika na mreži, a da se ne ugrozi privatnost ili pristup internetu.

Dok zakonodavci ne pogledaju širu sliku, svi korisnici interneta su potencijalno ugroženi.

Prijavi se na WebMind NJUZLETER, čeka te izbor konkretnih priča i uvida.

Prijavi se na novosti.