VFX kao profesija: Moć stvaranja nemogućeg

VFX je oblast koja se izuzetno brzo menja. Stoga, ne treba se fokusirati na samo kompjuterski programe u kom se prave vizuelni efekti, a čije se verzije objavljuju svake godine. Treba se usredsrediti na sticanje znanje, razvijanje talenata i veština koje će uvek biti potrebne bez obzira na trenutni tehnološki trend, a zatim iz te vizure pratiti inovacije i primenjivati ih u svom stvaralačkom procesu.

Vreme Čitanja: 4 min

mina cvetinovic pavkov

Izvor: Mina Cvetinović Pavkov

Danas je u svetu zabave prosto nezamislivo napraviti film, TV seriju, pa čak i reklamu a da nisu uključeni vizuelni efekti (VFX). Ti vizuelni efekti i računarski generisane slike (computer-generated imagery – CGI) imaju ključnu ulogu u kreiranju čarobnih svetova na kako na velikom platnu i tako i na malim ekranima. Uostalom, da li bi remek delo poput Avatara: Put vode bilo ono što jeste bez VFX-a? Odgovor se odmah nazire – baš i ne. 

Nasuprot onome što većina smatra, nije dovoljno poznavati rad na računaru i programima kako biste postali VFX umetnik. Pored kreativnosti i talenta, neophodno je steći dosta znanja i veština. Gde i kako budući VFX umetnici mogu steći neophodno znanje, koje su prednosti ali i izazovi VFX industrije, za WebMind deli vanr. prof. Mina Cvetinović Pavkov, šef katerde za Vizuelne efekte, animaciju i gejm art na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. 

WebMind: Koje su ključne veštine i kvalifikacije koje je potrebno razviti da biste postali uspešan VFX umetnik? Da li postoje određeni formalni ili neformalni programi koje biste preporučili osobama čija je ambicija da postanu VFX umetnici? 

Mina Cvetinović Pavkov: Potrebno je dobro poznavati filmski jezik, savladati rad na kompjuteru u specijalizovanim programima i stvoriti naviku da se detaljno gleda i proučava izgled našeg okruženja. Mislim da je najbrži i najlakši put završiti filmsku školu sa specijalizovanim studijskim programom na kojem se uči baš ta oblast kao što sad Fakultet dramskih umetnosti ima smer za Vizuelne efekte, animaciju i gejm art.  

Pored širokog i vrlo primenjivog znanja sa puno prakse i kontakta sa privredom, veliki benefit je i što studenti sarađuju i povezuju se sa kolegama sa drugih katedri koji još u toku studiranja formiraju timove i rade na filmovima te se vrlo često dešava da se te saradnje nastave i nakon studiranja. 

WebMind: Koji su najvažniji koraci u izgradnji karijere u industriji vizuelnih efekata? 

Mina Cvetinović Pavkov: Kao što je već pomenuto, potrebno je naučiti filmski jezik i savladati rad u programima za pravljenje vizuelnih efekata. Pored toga, potrebno je razviti osećaj za detalj i stalno promatrati i analizirati okruženje i prirodne pojave.  

U toku učenja treba napraviti više zanimljivih radova koji pokazuju talenat i nivo tehničkog znanja koji zadovoljavaju kriterijume da bi se dobio prvi posao. U toku profesionalnog rada treba razvijati timski duh, prihvatati sugestije nadređenih i kreativno ih iskoristiti kako bi se unapredio rad. 

Izuzetno je važno i naučiti da se dobro proceni koliko je vremena potrebno da bi se neki posao završio. 

WebMind: Kako je najbolje steći iskustvo u VFX industriji tokom obrazovanja ili van formalnog obrazovanja? 

Mina Cvetinović Pavkov: Daleko je lakše steći ga tokom formalnog obrazovanja jer pored obavezne prakse u studiju koji se bavi vizuelnim efektima, studenti tokom studiranja uče radeći na konkretnim zadacima za koje dobijaju sugestije od profesora i profesionalaca iz industrije. 

WebMind: Kako se VFX industrija menja u pogledu tehnoloških inovacija i trendova? Kako umetnici mogu pratiti ove promene i prilagoditi se? 

Mina Cvetinović Pavkov: Ovo je oblast koja se izuzetno brzo menja, za većinu programa nova verzija izlazi svake godine, a procesi rada se pojednostavljuju i menjaju. Jedini način da se prate te promene je da se suštinski razume zašto i kako se nešto radi.  

Zato ne treba učiti samo kompjuterski program u kom se prave vizuelni efekti, već treba steći znanje, razviti talenat i veštine koji će uvek biti potrebne bez obzira na trenutni tehnološki trend, a zatim iz te vizure pratiti inovacije i primenjivati ih u svom stvaralačkom procesu. 

WebMind: Da li postoji neka posebna oblast VFX-a koja je trenutno vrlo tražena ili perspektivna? Kako biste preporučili mladim umetnicima da se usmere ka takvim oblastima? 

Mina Cvetinović Pavkov: Velika je potražnja za talentovanim i vrednim umetnicima u svim oblastima. Ono što je trenutno u najvećem deficitu na našem tržištu rada su umetnici koji se bave compositing-om, animacijom i rigging-om ali i produkcijom.  

Pošto u oblasti vizuelnih efekata postoji puno različitih specijalističkih oblasti pre bih preporučila da se mladi umetnici oprobaju u čitavom procesu stvaranja i onda izaberu oblast u kojoj najviše uživaju pošto će tako sa lakoćom učiti nove stvari i biti produktivniji. 

WebMind: Koji su najveći izazovi s kojima se suočavaju VFX umetnici i kako se nositi s njima? 

Mina Cvetinović Pavkov: Po meni najveći izazov je što ima previše posla, a to često dovodi do prekovremenog rada. Svaki studio i pojedinac ima svoj pristup u rešavanju tog izazova ali dobra organizacija posla, iskustvo u planiranju vremena i dobra procena klijenta i ličnih kapaciteta dosta pomože da se izbegne ili skrati prekovremeni rad. 

WebMind: Kako se može postići ravnoteža između kreativnosti i tehničkih veština u VFX industriji? Koji aspekt smatrate ključnim za uspeh? 

Mina Cvetinović Pavkov: Ravnoteža se može postići sa puno truda rada i iskustva. Svi na početku mnogo naginju na jednu od te dve strane, odlično je kad to mogu da prepoznaju i onda rade na razvijanju one druge.  

Iz mog iskustva ključne stvari za uspeh su spremnost da se primi i razume kritika/sugestija na osnovu koje se dalje unapređuje rad i osećaj za timski rad. Te dve stvari su zaista ključne za napredovanje, pored naravno talenta i tehničkog znanja koje ste pomenuli. 

WebMind: Koje su najčešće predrasude koje ljudi imaju o karijeri VFX umetnika? Kako biste ih demistifikovali? 

Mina Cvetinović Pavkov: Iskreno, nisam sigurna ni da veliki broj ljudi uopšte zna za ovu profesiju niti šta konkretno rade umetnici koji se bave vizuelnim efektima. Ono sa čim sam se jedino sretala je da veliki broj ljudi to vidi kao: “Radiš na kompjuteru pa bi bilo super da mi napraviš internet stranicu ili izdizajniraš nešto ili popraviš kompjuter”, što suštinski nema nikakve veze sa vizuelnim efektima. 

WebMind: Koje savete biste dali mladim umetnicima koji žele da se specijalizuju za određenu vrstu VFX, poput npr. animacije ili simulacija? 

Mina Cvetinović Pavkov: Preporučila bih da što više gledaju radove drugih umetnika iz te blasti, da prate i čitaju objašnjenja drugih o tome kako su to uradili, ali i da se trude da saznaju što više o procesu stvaranja koji ide pre i posle te oblasti koja ih interesuje.  

Takođe bih savetovala da saznaju što više o tradicionalnoj veštini i suštinskoj osnovi koja je ključna za tu oblast (za simulaciju fizika, za animaciju gluma i scenski popkret) i da generalno što više nauče o kinematografiji, filmskom jeziku, fotografiji i umetnosti uopšte. 

WebMind: Da li postoji nešto što biste voleli da ste znali na početku svoje karijere kao VFX umetnik, a što biste podelili s drugima koji tek započinju? 

Mina Cvetinović Pavkov: Kada sam krajem 90-tih počinjala da se interesujem i bavim vizuelnim efektima nisam mislila da to može da bude profesija već samo hobi i nisam mogla ni da zamislim da bi me neko plaćao da to radim.  

Danas znam da se odlično plaća, da ima puno posla i da je vrlo perspektivno, ali i da nije, opet bih odabrala da se bavim ovom fantastičnom čarobnom profesijom i da stvaram prizore, čudovišta i stvari koje ne postoje ili ih je opasno snimiti. 

Prijavi se na WebMind NJUZLETER, čeka te izbor konkretnih priča i uvida.

"Pokušao si. Propao. Nema veze. Pokušaj opet. Propadni bolje."

IZBOR UREDNIKA

Prijavi se na novosti.