Prema podacima Eurostata, skoro 14,9% ljudi u EU bori se sa ozbiljnim kognitivnim poteškoćama. Najviše stope zabeležene su u nordijskim zemljama: Norveška i Finska imaju skoro 34% pogođenih, dok je u Danskoj taj procenat blizu 27%.
Ako posmatramo samo osobe starije od 65 godina, prosečna stopa u EU udvostručuje se na 30%. Najgore stanje je u Hrvatskoj, gde čak 53% starijih od 65 godina prijavljuje ove probleme, dok slede Rumunija i Estonija sa 45%.
Telefoni, tableti, kompjuteri i ostala tehnologija
Često se postavlja pitanje, da li su ovi problemi vezani sa svakodnevnom upotrebom različitih vrsta tehnologije? Od upotrebe telefona, tableta i kompjutera pa sve do primene veštačke inteligencije koju svakodnevno koristimo da „razmišlja umesto nas“.
Brojna istraživanja su pokazala da primena moderne tehnologije, štaviše, može da pomogne u razvoju kognitivnih funkcija poput koncentracije, pažnje i multitaskinga. Konkretno, igranje igara ili gejming, može da vam pomogne u poboljšanju sposobnosti brzog prebacivanja pažnje sa jednog zadatka na drugi i poboljšanju sposobnosti zadržavanja fokusa na zadatku.
Dobar primer igara koje sigurno mogu da vam pomognu u „treniranju“ kognitivnih fukcija i koncentracija jesu tzv. igre zagonetke. Ove igre zahtevaju od igrača da reše različite zagonetke i probleme, što svakako zahteva visok nivo koncentracije i pažnje. Takođe, igre koje zahtevaju brze reflekse i donošenje brzih odluka mogu biti korisne za poboljšanje koncentracije. Primeri ovakvih igara su FPS (First Person Shooter) igre.
Na samom kraju, možemo da zaključimo da moderna tehnologija danas može imati pozitivan uticaj na koncentraciju i pažnju kod ljud. Ipak, kao sve u životu, tako je i modernu tehnologiju važno primenjivati odgovorno i umereno.