Plafon i dalje stoji – vesti se i dalje čitaju
Pametni telefoni postali su neizostavni deo svakodnevnog života. Istraživanja pokazuju da ljudi širom sveta prosečno provode više od tri sata dnevno koristeći ove uređaje, pri čemu ih provere čak 58 puta tokom dana. Ova navika, posebno izražena među mlađim generacijama, ukazuje na duboku zavisnost od digitalnih tehnologija, ali i na sve češću zabrinutost zbog potencijalnog uticaja prekomerne upotrebe na mentalno zdravlje i produktivnost.
Prema godišnjem istraživanju o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u Republici Srbiji, zastupljenost računara u domaćinstvima u Srbiji 2024. godine pala je na 73,4 odsto, što predstavlja smanjenje od 2,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
S druge strane, širokopojasni internet ostaje najzastupljeniji vid povezanosti – koristi ga 88,8 odsto domaćinstava. Prema istom istraživanju, u poslednja tri meseca računar je koristilo 73,2 odsto osoba, što je za 2,2 procentna poena manje nego u 2023. godini, dok je internet u istom periodu koristilo 87,7 odsto građana. Samo 7,3 odsto građana nikada nije imalo pristup mreži, dok više od 90 odsto aktivnih korisnika interneta koristi ovu tehnologiju više puta dnevno.
Kakva je situacija u SAD?
Pametni telefoni postali su nezaobilazan deo života u SAD-u, gde prosečan Amerikanac dnevno proveri telefon čak 205 puta, što je značajan skok u odnosu na prethodnu godinu. Tokom 2024. godine, Amerikanci su prosečno proveli 2,5 meseca koristeći svoje telefone, pri čemu više od 80 odsto ispitanika proverava uređaj u prvih deset minuta nakon buđenja.
Ovi podaci ukazuju na rastuću zavisnost od pametnih telefona i postavljaju važna pitanja o njihovom uticaju na navike, društvenu interakciju i mentalno zdravlje. Navike poput slanja poruka osobama koje se nalaze u istoj prostoriji ili korišćenja telefona tokom sastanaka i izlazaka ukazuju na sve veći nivo integracije pametnih telefona u društvene i poslovne aspekte života.
Zabrinjava podatak da 27 odsto Amerikanaca koristi telefon dok vozi, što otvara pitanja o bezbednosti i svesnosti o rizicima.
Iako pametni telefoni pružaju niz pogodnosti, od komunikacije do produktivnosti, ovi podaci ukazuju i na potencijalne izazove, uključujući zavisnost od tehnologije i njen uticaj na mentalno zdravlje. Uprkos intenzivnijoj upotrebi, zanimljivo je da sve manje Amerikanaca smatra da su zavisni od svojih uređaja, što dodatno osvetljava složenost odnosa između korisnika i tehnologije.
Pripadnici Gen Z posebno ugroženi
Pripadnici Generacije Z, poznati kao digitalni urođenici, 2024. godine su prosečno provodili više od šest sati dnevno koristeći pametne telefone, što ih čini generacijom koja je gotovo stalno online. Prosečno vreme koje provode na telefonima iznosi 6 sati i 18 minuta dnevno, dok telefon provere više od 200 puta dnevno.
Navike Generacije Z dodatno naglašavaju njihovu povezanost s tehnologijom. Preko 80% njih proverava telefon u prvih deset minuta nakon buđenja, dok značajan deo koristi uređaje tokom sastanaka, izlazaka ili čak dok su u društvu prijatelja. Često zamenjuju tradicionalne uređaje poput računara, oslanjajući se na pametne telefone za gotovo sve – od komunikacije do zabave i obrazovanja.
Iako su telefoni doneli mnoge prednosti, poput brzog pristupa informacijama i lakše komunikacije, ovakve navike otvaraju pitanja o mogućim posledicama. Stručnjaci upozoravaju na rizike, uključujući digitalnu zavisnost, negativan uticaj na mentalno zdravlje i smanjenje kvaliteta međuljudskih odnosa.
Zaključno, Generacija Z je generacija koja živi u digitalnoj eri – online daleko više nego offline. Dok je tehnološka povezanost postala norma, postavlja se pitanje kako će ova generacija pronaći balans između života na ekranu i stvarnog sveta.
Koji je pravni lek?
Prekomerno vreme provedeno na internetu donosi niz posledica, kako pozitivnih, tako i negativnih. S jedne strane, internet omogućava brz pristup informacijama, olakšava rad na daljinu i povezuje ljude širom sveta.
Međutim, prekomerna upotreba često vodi do mentalnog zamora, anksioznosti i problema s koncentracijom. Fizičke posledice, poput problema s vidom i nedostatka fizičke aktivnosti, takođe su prisutne. Osim toga, intenzivna online povezanost može narušiti kvalitet odnosa u stvarnom svetu, dok digitalna zavisnost postaje sve ozbiljniji izazov.
Ključ je u pronalaženju balansa između korisnih aspekata tehnologije i očuvanja zdravlja i društvenih odnosa.