Microsoft kaže: AI se širi brzo, ali jaz raste

Microsoft AI Economy Institute je 8. januara 2026. objavio izveštaj “Global AI Adoption in 2025  – A Widening Digital Divide” (AI Diffusion Report 2025). Ono što mi je ovde važnije od “wow” statistike jeste trend. AI ulazi u svakodnevicu, ali ne ulazi svuda podjednako i taj raskorak se produbljuje.

Vreme Čitanja: 3 min

microsoft-5126-fi

Izvor: Unsplash / Salah Darwish

Tri ključna podatka iz izveštaja:

  • Globalna upotreba generativnih AI alata u drugoj polovini 2025. porasla je na 16,3% svetske populacije, sa 15,1% u prvoj polovini 2025.
  • Usvajanje u “Global North” je brže nego u “Global South”: u H2 2025, 24,7% radno sposobnih u Global North koristi ove alate, naspram 14,1% u Global South (i razlika raste).
  • Lideri po “AI diffusion” metrikama su zemlje koje su rano investirale u digitalnu infrastrukturu i skilling; npr. UAE je na 64,0%, Singapore 60,9% (kraj 2025).

Ovo je već dovoljno da se izvede prva ozbiljna poslovna poruka. AI se ne širi samo kroz “bolje modele”, nego kroz infrastrukturu, dostupnost i navike.

Microsoft u metodologiji eksplicitno kaže da meri “AI diffusion” kao udeo ljudi koji su koristili generativni AI proizvod u posmatranom periodu, na osnovu agregirane i anonimizovane telemetrije, uz korekcije za OS/device market share, internet penetraciju i populaciju.

To je važno jer ova metrika meri upotrebu, ne “AI transformaciju”. I tu kreće pravi deo analize.

lazar-5158-ps1

Piše: Lazar Jovanović, Chief Digital and AI Officer, Represent System , Foto: Vitamin studio

Šta ovaj izveštaj zapravo kaže (ispod haube)

1) “Adoption” više nije pitanje tehnologije, nego pristupa

Izveštaj daje konkretan primer kako dostupnost menja mapu. Navode uspon DeepSeek-a kao open-source modela i besplatnog chatbota, sa snažnijom adopcijom u tržištima koja su dugo bila “underserved”, uključujući i delove Afrike kroz partnerstva i distribucione kanale.

Ovo je velika lekcija za sve nas u region da u realnom svetu, korisnici često biraju ono što je dostupno i integrisano u njihov ekosistem, a ne nužno “najbolji model”.

2) Infrastruktura nije masovna upotreba (primer SAD)

Microsoft čak naglašava da liderstvo u infrastrukturi i frontier modelima “samo po sebi ne vodi” masovnoj upotrebi. U istom izveštaju navode da je SAD na oko 28,3% upotrebe i čak pada u rangu.

Ovo je kontraintuitivno i zato vredno, čak i kad imaš vrhunsku tehnologiju, usvajanje zavisi od kulture rada, integracije u procese, i jasne vrednosti po korisnika.

3) AI se širi, ali “scale” i dalje nije default

Kad ovo spojim sa “enterprise” perspektivom, dobija se još jasnija slika. McKinsey u svom “State of AI” (novembar 2025) piše da 23% ispitanika kaže da “scaling” agentic AI već radi u nekoj funkciji, dok 39% tek eksperimentiše. Drugim rečima, ima puno aktivnosti ali je “industrializacija” i dalje selektivna.

Stanford AI Index (2025) istovremeno beleži rast poslovne upotrebe AI (npr. skok organizacija koje prijavljuju korišćenje AI u 2024).

Zajednički zaključak iz ova tri izvora je da je AI svuda kao alat. Ali AI kao sistem (na skali) je i dalje kompetencija, ne podrazumevana stvar.

Moj zaključak iz prakse: 2025. je bila godina “AI navike”, ne “AI operativnog modela”

Ovo je tačka gde se izveštaj i realnost koju vidim u kompanijama preklapaju.

U organizacijama u kojima AI ulazi “brzo”, najčešće se desi sledeće:

  • Ljudi krenu da koriste AI (mailovi, sažeci, ideje, content).
  • Menadžment dobije osećaj da se “AI uvodi”.
  • A onda posle 60–90 dana nastupi zid gde kvalitet osciluje, rizici rastu, niko ne zna šta je “dozvoljeno”, a šta nije.

I to nije tehnološki problem. To je problem operativnog dizajna.

A “shadow AI” je realan rizik, ne teorija: Netskope navodi da organizacije u proseku imaju 223 incidenta mesečno vezana za data policy kršenja povezana sa genAI, uz to da 47% korisnika koristi lične (ne-upravljane) AI naloge, mimo kontrole kompanije.

Microsoft-ov izveštaj priča o “diffusion”-u (upotrebi) na nivou populacije.
U firmama, taj isti fenomen izgleda kao usvajanje bez governance-a gde se stvara rast haosa, ne rast produktivnosti.

Šta to znači za Srbiju i region (SEE)

Ovaj izveštaj čitam kao upozorenje, ali i kao mapu:

  1. Ako nemaš infrastrukturu + skilling, bićeš u sporijoj grupi. (Global North vs South dinamika je jasna).
  2. Ako nemaš dostupnost i integraciju, ljudi će uzeti ono što je “najlakše”. (modeli koji “smanjuju barijere” pobeđuju).
  3. Ako nemaš operativni model (ownership, pravila, merenje), adoption će ostati “lična navika”, ne kompanijska prednost. (što potvrđuju iz McKinsey izveštaja signali o sporom scaling-u).

Microsoftov izveštaj je hladan tuš u najboljem smislu. AI se širi brzo, ali se digitalni jaz širi zajedno s njim. Ključna poruka za biznis u Srbiji i regionu nije “koji model je najbolji”, već ko ima pristup, ko gradi veštine i ko ume da upravlja usvajanjem.

Prijavi se na novosti.

Prijavi se na novosti.