Koliko koristimo AI u praksi?
Na panelu o upotrebi AI u praksi, stručnjaci iz različitih oblasti podelili su iskustva i savete o tome kako pristupiti ovoj tehnologiji, kako testirati nove alate, kako zadržati etički pristup i kako očuvati sigurnost podataka u digitalnoj eri.
Kosta Andrić, izvršni direktor ICT HUb-a, predstavio je istraživanje o primeni veštačke inteligencije u domaćim kompanijama. On je napomenuo da „Iako mnoge kompanije u Srbiji tek započinju digitalizaciju, veštačka inteligencija je tema koja menja način rada i potrebne kompetencije.“ ICTH u saradnji sa Represent Systemom i Srpskom Asocijacijom menadžera anketirao preko 150 kompanija iz raznih sektora, a samo 30% njih je isprobalo AI, uglavnom u malim pokušajima ili pilot projektima. Kosta je dodao da „Veliki sistemi, poput multinacionalnih kompanija, brže implementiraju AI, dok manji biznisi čekaju na osnovnu digitalizaciju.“

Najveći izazov, prema njegovim rečima, je kvalitet podataka, jer firme koje nemaju dobro uređene podatke ne mogu da implementiraju AI.
„Sektor telekomunikacija i banaka su najbrži u implementiranju, jer već imaju strukturirane podatke, dok manji sektori moraju prvo da reše ovu problematiku.“ Takođe, postoji potreba za edukacijom i realnim primerima, posebno u vezi sa produktivnošću i automatizacijom.
„Očekujemo da će u narednih godinu dana tržište AI u Srbiji nastaviti da raste, uz pojačanu edukaciju i svestraniju primenu tehnologije“, zaključio je Andrić.
Primena AI u edukaciji
Filip Bovan iz ESEM Business School, nadovezao se na izlaganje Andrića i govorio je o integraciji donošenja odluka u AI, naglašavajući da bi AI mogao da bude precizniji od ljudi u donošenju odluka zbog ljudskih pristrasnosti.
Spomenuo je i važnost edukacije o AI i prompt engineeringu, te istakao profesora Marka Bohaneca koji objašnjava kako na najbolji mogućni način da koristimo podatke.
„Ako model donošenja odluka može da se ubaci u AI, biće mnogo precizniji nego ljudski mozak,“ kaže on i napominje da Srbija još uvek nije spremna da uvede AI alate u osnovne i srednje škole, jer kako kaže „nismo još uvek tehnički dorasli tome.
„Srbiji nedostaje dublja tehnička edukacija o AI, ali postoji potencijal za zapošljavanje stručnjaka i podrizanja svesti kod ljudi o ovoj temi“, rekao je Bovan.
Vladimir Ćosic, kreativni direktor Represent Communications istakao je da AI postaje ključan alat u oglašavanju, ali da je ljduska ideja i dalje ključna stvar uspeha.
„AI pomaže da realizujemo ideje na nov način,“ rekao je i objasnio da njegov tim i on svakodnevno isprobavaju razne AI alate i pokušavaju da na taj način unaprede svoje poslovanje.
Jedan od ključnih saveta u vezi sa korišćenjem AI alata je pristupiti im bez mistifikacije. Kako je Vladimir istakao: „Mi kao kreativna industrija imamo obavezu da testiramo i eksperimentišemo sa AI, jer samo kroz te eksperimente možemo da dođemo do pravih rešenja. Umesto da se bojimo novih tehnologija, važno je da ih prihvatimo kao alat za istraživanje i unapređenje. Kreativci bi trebalo da pristupe AI-ju kao što bi to uradili sa novim idejama: istraže ga, testiraju i učine ga delom svog radnog procesa.“
Kroz zanimljivu prezentaciju Vladimir je predstavio kako su uz pomoć AI alata uspeli da naprave razne kampanje koje su privukle veliku pažnju u poslovnom svetu i na društvenim mrežama.
Đorđe Hirš, Data Science & AI manager Yettel kompanije, govorio je o implementaciji AI u telekomunikacijama, napomenuvši da je ključno pravilno formulisati probleme i koristiti kvalitetne podatke. „Usmerili smo se na razvoj vlastitih jezičkih modela specifičnih za naš sektor zbog osetljivosti deljenja i korišćenja privatnih podataka naših klijenata“, rekao je on i dotakao se teme o primeni AI u analizi podataka, posebno nestrukturiranih podataka poput tekstova i zvučnih fajlova.
„AI omogućava bržu analizu i uočavanje uvida koji bi inače zahtevali manuelni rad, kao što je praćenje percepcije proizvoda na internetu ili analiziranje tehničkih parametara mreže. Napredni algoritmi omogućavaju nam precizniju analizu i automatizaciju, smanjujući potrebu za velikim timovima koji bi ručno analizirali podatke danima“, rekao je Hirš.
Đorđe je takođe prokomentarisao i popularnost „language modela“, nazivajući ih „bubble-om“. Iako su korisni, smatra da ne pružaju stvarnu ljudsku inteligenciju, već su alat za pretragu i analizu reči, dok prava veštačka inteligencija treba da ide mnogo dalje i da zalazi dublje u problematiku.
On je istakao da je „važno uključiti sve sektore u implementaciju AI od početka, kako bi zaposleni razumeli njegovu primenu i mogli doprineti procesu razvoja, čime se povećava efikasnost i prihvatanje AI alata u organizaciji.“
Kroz ove poglede i iskustva, jasno je da AI nije samo izazov, već i prilika. U kreativnim industrijama, ono što je najvažnije je radoznalost i spremnost da se istraže novi načini za korišćenje ove tehnologije, uz etički pristup i odgovornost prema podacima. Na kraju, kao što su govornici napomenuli, AI je tu da pomogne, da bude „pripravnik“ koji olakšava svakodnevni rad, ali i da postavlja nove izazove na putu razvoja i inovacija.
Panelom, koji WebMind organizuje u sklopu integrisane redakcije zajedno sa portalima BIZLife i OdržiMe, moderirao je Zamenik urednika sva tri portala Nemanja Kuč,