Veštačka inteligencija kao alat za budući razvoj: Panel o primeni, bezbednosti i edukaciji

Portal WebMind organizovao je panel diskusiju pod nazivom ”AI u praksi” koja je održana danas u 10 sati, u ICT HUB-u u Beogradu, a na kojoj su govorili Kosta Andrić, partner i izvršni direktor ICT Hub-a, Vladimir Ćosic, kreativni direktor Represent Communications, Filip Bovan, ESEM Business School i Đorđe Hirš, Data Science & AI manager Yettel kompanije.

Vreme Čitanja: 3 min

ai-praksa-2829-fi

Izvor: WebMind

Koliko koristimo AI u praksi?

Na panelu o upotrebi AI u praksi, stručnjaci iz različitih oblasti podelili su iskustva i savete o tome kako pristupiti ovoj tehnologiji, kako testirati nove alate, kako zadržati etički pristup i kako očuvati sigurnost podataka u digitalnoj eri.

Kosta Andrić, izvršni direktor ICT HUb-a, predstavio je istraživanje o primeni veštačke inteligencije u domaćim kompanijama. On je napomenuo da „Iako mnoge kompanije u Srbiji tek započinju digitalizaciju, veštačka inteligencija je tema koja menja način rada i potrebne kompetencije.“ ICTH u saradnji sa Represent Systemom i Srpskom Asocijacijom menadžera anketirao preko 150 kompanija iz raznih sektora, a samo 30% njih je isprobalo AI, uglavnom u malim pokušajima ili pilot projektima. Kosta je dodao da „Veliki sistemi, poput multinacionalnih kompanija, brže implementiraju AI, dok manji biznisi čekaju na osnovnu digitalizaciju.“

ai-praksa-2829-ps1

Najveći izazov, prema njegovim rečima, je kvalitet podataka, jer firme koje nemaju dobro uređene podatke ne mogu da implementiraju AI.

„Sektor telekomunikacija i banaka su najbrži u implementiranju, jer već imaju strukturirane podatke, dok manji sektori moraju prvo da reše ovu problematiku.“ Takođe, postoji potreba za edukacijom i realnim primerima, posebno u vezi sa produktivnošću i automatizacijom.

„Očekujemo da će u narednih godinu dana tržište AI u Srbiji nastaviti da raste, uz pojačanu edukaciju i svestraniju primenu tehnologije“, zaključio je Andrić.

Primena AI u edukaciji

Filip Bovan iz ESEM Business School, nadovezao se na izlaganje Andrića i govorio je o integraciji donošenja odluka u AI, naglašavajući da bi AI mogao da bude precizniji od ljudi u donošenju odluka zbog ljudskih pristrasnosti.

Spomenuo je i važnost edukacije o AI i prompt engineeringu, te istakao profesora Marka Bohaneca koji objašnjava kako na najbolji mogućni način da koristimo podatke.

„Ako model donošenja odluka može da se ubaci u AI, biće mnogo precizniji nego ljudski mozak,“ kaže on i napominje da Srbija još uvek nije spremna da uvede AI alate u osnovne i srednje škole, jer kako kaže „nismo još uvek tehnički dorasli tome.

 „Srbiji nedostaje dublja tehnička edukacija o AI, ali postoji potencijal za zapošljavanje stručnjaka i podrizanja svesti kod ljudi o ovoj temi“, rekao je Bovan.

ai-praksa-2829-ps2

Vladimir Ćosic, kreativni direktor Represent Communications istakao je da AI postaje ključan alat u oglašavanju, ali da je ljduska ideja i dalje ključna stvar uspeha.

„AI pomaže da realizujemo ideje na nov način,“ rekao je i objasnio da njegov tim i on svakodnevno isprobavaju razne AI alate i pokušavaju da na taj način unaprede svoje poslovanje.

Jedan od ključnih saveta u vezi sa korišćenjem AI alata je pristupiti im bez mistifikacije. Kako je Vladimir istakao: „Mi kao kreativna industrija imamo obavezu da testiramo i eksperimentišemo sa AI, jer samo kroz te eksperimente možemo da dođemo do pravih rešenja. Umesto da se bojimo novih tehnologija, važno je da ih prihvatimo kao alat za istraživanje i unapređenje. Kreativci bi trebalo da pristupe AI-ju kao što bi to uradili sa novim idejama: istraže ga, testiraju i učine ga delom svog radnog procesa.“

Kroz zanimljivu prezentaciju Vladimir je predstavio kako su uz pomoć AI alata uspeli da naprave razne kampanje koje su privukle veliku pažnju u poslovnom svetu i na društvenim mrežama.

Đorđe Hirš, Data Science & AI manager Yettel kompanije, govorio je o implementaciji AI u telekomunikacijama, napomenuvši da je ključno pravilno formulisati probleme i koristiti kvalitetne podatke. „Usmerili smo se na razvoj vlastitih jezičkih modela specifičnih za naš sektor zbog osetljivosti deljenja i korišćenja privatnih podataka naših klijenata“, rekao je on i dotakao se teme o primeni AI u analizi podataka, posebno nestrukturiranih podataka poput tekstova i zvučnih fajlova.

„AI omogućava bržu analizu i uočavanje uvida koji bi inače zahtevali manuelni rad, kao što je praćenje percepcije proizvoda na internetu ili analiziranje tehničkih parametara mreže. Napredni algoritmi omogućavaju nam precizniju analizu i automatizaciju, smanjujući potrebu za velikim timovima koji bi ručno analizirali podatke danima“, rekao je Hirš.

Đorđe je takođe prokomentarisao i popularnost „language modela“, nazivajući ih „bubble-om“. Iako su korisni, smatra da ne pružaju stvarnu ljudsku inteligenciju, već su alat za pretragu i analizu reči, dok prava veštačka inteligencija treba da ide mnogo dalje i da zalazi dublje u problematiku.

On je istakao da je „važno uključiti sve sektore u implementaciju AI od početka, kako bi zaposleni razumeli njegovu primenu i mogli doprineti procesu razvoja, čime se povećava efikasnost i prihvatanje AI alata u organizaciji.“

Kroz ove poglede i iskustva, jasno je da AI nije samo izazov, već i prilika. U kreativnim industrijama, ono što je najvažnije je radoznalost i spremnost da se istraže novi načini za korišćenje ove tehnologije, uz etički pristup i odgovornost prema podacima. Na kraju, kao što su govornici napomenuli, AI je tu da pomogne, da bude „pripravnik“ koji olakšava svakodnevni rad, ali i da postavlja nove izazove na putu razvoja i inovacija.

Panelom, koji WebMind organizuje u sklopu integrisane redakcije zajedno sa portalima BIZLife i OdržiMe, moderirao je Zamenik urednika sva tri portala Nemanja Kuč,

Prijavi se na novosti.