Velika Britanija uvodi strogu kontrolu godina na internetu

Od 25. jula svi pornografski i pojedini društveni sajtovi u Velikoj Britaniji dužni su da proveravaju godine korisnika putem ličnih dokumenata, selfija ili kartica. Novi zakon o bezbednosti na internetu izazvao je buru – dok ga jedni vide kao nužnu zaštitu maloletnika, drugi ga doživljavaju kao napad na privatnost i slobodu izražavanja.

Vreme Čitanja: 2 min

britanija-kontrola-4075-fi

Izvor: Unsplash/ Kajetan Sumila

Kontrola ili nadzor?

Nakon višegodišnjih najava i brojnih javnih debata, Velika Britanija je konačno počela sa sprovođenjem jednog od najstrožih zakona u digitalnoj sferi – Zakona o bezbednosti na internetu (Online Safety Act). Ključna odredba koja je stupila na snagu 25. jula odnosi se na obaveznu verifikaciju uzrasta korisnika koji pristupaju sadržaju za odrasle i potencijalno štetnom sadržaju.

U praksi, to znači da svi sajtovi koji nude pornografski materijal – njih oko 6.000 – moraju da uvedu sistem koji pouzdano potvrđuje da korisnik ima najmanje 18 godina. Osim porno sajtova, pod obavezu su pale i velike društvene mreže poput Redita, Bluesky-a, mreže X (bivši Twitter) i aplikacije Grindr. Neke platforme su već implementirale provere koje zahtevaju upload lične karte, selfi fotografije ili verifikaciju putem kreditne kartice.

S druge strane, nadzor nad sprovođenjem pravila poveren je regulatoru Ofcom, koji ima pravo da kazni prekršioce sa do 18 miliona funti ili čak 10% ukupnog godišnjeg prihoda. U najdrastičnijim slučajevima, sajtovima može biti zabranjen pristup sa teritorije Ujedinjenog Kraljevstva, objavio je TechChrunch.

Zakon je naišao na mešovite reakcije. Roditelji i zagovornici dečije zaštite pozdravili su ovaj korak kao važan iskorak u borbi protiv digitalnog nasilja i neprimerenog sadržaja. Međutim, brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava, uključujući Electronic Frontier Foundation, upozoravaju da bi se novi sistem mogao pretvoriti u oruđe za masovni nadzor i kršenje prava na anonimnost.

Posebnu zabrinutost izaziva pitanje sigurnosti ličnih podataka koji se dostavljaju u procesu verifikacije. „Ko čuva te podatke, koliko dugo, i da li su zaštićeni od zloupotrebe?“ – jedno je od najčešćih pitanja u javnosti.

Još jedan izazov jeste tehnička efikasnost. Etnički hakeri su već uspeli da zaobiđu pojedine verifikacione sisteme za svega nekoliko sekundi, a građani su masovno počeli da koriste VPN servise – izveštaji govore o skoku njihove upotrebe od preko 500%.

Uprkos svemu, vlasti u Londonu poručuju da je zaštita dece i ranjivih korisnika iznad svega. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi ovakav pristup mogao otvoriti vrata mnogo širih i dubljih oblika kontrole nad digitalnim prostorom.

Pitanje koje ostaje u vazduhu jeste – da li će ovakva regulacija zaista učiniti internet sigurnijim mestom, ili ćemo već uskoro raspravljati o njenim neželjenim posledicama?

Prijavi se na novosti.