Veštačka inteligencija i održivost: Izazovi i prilike za klimatsku tranziciju

Mada veštačka inteligencija (AI) donosi značajne mogućnosti za postizanje održivosti, neophodno je pažljivo upravljati njenim razvojem i primenom kako bi se osigurali pozitivni rezultati za društvo i životnu sredinu. Stručnjaci su se složili da je potrebna saradnja svih aktera u društvu – od istraživača i kreatora politika do privatnog sektora – kako bi se iskoristile sve prednosti veštačke inteligencije u službi održivosti.

Vreme Čitanja: 2 min

sdf-2666-fi

Izvor: Stefan Jovanović

Na poslednjem panelu konferencije Sustainable Development Forum sručnjaci iz različitih oblasti diskutovali su o ulozi veštačke inteligencije (AI) u postizanju održivosti i klimatske tranzicije. Panelisti su bili Anders Jönsson iz Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE), Ljubiša Bojić sa Digital Society Lab-a na Univerzitetu u Beogradu, Katarina Urošević iz HTEC Group, i Tihomir Bajić, generalni partner u Fifth Quarter Ventures dok je diskusijom moderirao Stefan Anđelković, direktor PEXIM Fondacija.

sdf-2666-ps1

Jedna od ključnih tema bila je kako AI može doprineti klimatskim projektima. Anders Jönsson je istakao da AI tehnologije, posebno veliki jezički modeli (LLM), imaju ogroman potencijal za optimizaciju energetske efikasnosti i rešavanje problema vezanih za klimatske promene. Međutim, Ljubiša Bojić je upozorio na visoku potrošnju energije koju ove tehnologije zahtevaju, naglašavajući potrebu za razvojem ekološki prihvatljivijih neuronskih mreža, kao što su memristori.

Tihomir Bajić je dodao da su najveći izazovi u korišćenju AI za održivost zapravo ljudski faktori. On je istakao da je društvo visoko polarizovano, sa segmentima koji ili promovišu AI kao čarobno rešenje ili ga odbacuju zbog straha od gubitka poslova i drugih rizika. Prema njemu, neophodan je novi društveni ugovor koji će staviti interese društva ispred profitnih motiva.

Katarina Urošević je istakla važnost politike u vođenju inovacija ka održivosti. Navela je primer digitalne transformacije u jednoj od evropskih brodarskih kompanija, gde su optimizacijom ruta došle do značajnih ušteda u potrošnji goriva i smanjenja emisija CO2. Ona je naglasila da, osim AI, postoje i druge tehnologije koje mogu doprineti održivosti, ali koje često ne dobijaju dovoljno pažnje.

Stefan Anđelković je zaključio da je potrebna kolektivna, višestranački napor kako bi se AI koristila na održiv način. Naglasio je da inovacije zahtevaju kombinaciju tehnologija i da je važno balansirati regulaciju sa slobodom za eksperimentisanje kako bi se maksimizirali benefiti uz minimiziranje rizika.

Kompletan tekst pročitajte na našem portalu OdržiMe.

Prijavi se na novosti.

Prijavi se na novosti.