Korisnici prijavili izbrisane video snimke sa protesta
Proteste protiv režima na nacionalnom nivou obično zataškavaju mejnstrim mediji u zemlji. Bili smo svedoci ovog scenarija u mnogim zemljama širom sveta. Ali Kina to podiže na novi nivo.
Imajući u vidu da se većina korisnika oslanja na domaće aplikacije, kao i na činjenicu da se radi o komunističkoj zemlji, mogućnost skrivanja neželjenih događaja je mnogo moćnija. Štaviše, u kontekstu sajber bezbednosti, Kina nameće ideju takozvanog „sajber suvereniteta“, što znači da će država imati autoritet nad odlučivanjem o podobnom sadržaju, uređajima, aplikacijama, brendovima i još mnogo toga.
Drugim rečima, to je samo fensi izraz koji se koristi da opiše i opravda ekstremnu cenzuru interneta i državni nadzorni sistem kojem ništa ne može da promakne. Po mišljenju predsednika Si Đinpinga, nema ničeg lošeg u tome što gradove u Kini nadzire preko 540 miliona kamera.
Comment
byu/MateMstar from discussion
inChina
I dalje su podeljena mišljenja oko toga da li je Kina uvela totalitarnu diktaturu. Međutim, jasno je da vladajuća stranka želi da suzbije proteste i da će se demonstranti suočiti sa ozbiljnim posledicama.
Povodom nedavnih masovnih protesta u Kini, pojavila se, za mnoge, iznenađujuća optužba. Navodno, sa Huawei telefona su izbrisani video snimci protesta a da korisnici ne znaju ništa o tome. Tu vest je proširio Tvit koji se masovno deli na društvenim mrežama i u mejnstrim medijima.
Prirodno, želeli smo da zaronimo dublje i proverimo da li je to istina i koje tehnologije mogu da se koriste za brisanje video zapisa na daljinu.
Vrhunac cenzure interneta
Kako izveštavaju globalni mediji, ovako veliki protesti nisu se dogodili u Kini još od 1989. godine i kobnih demonstracija na Trgu Tjenanmen.
Znajući da internet cenzura u Kini sve više steže obruč, nije ni čudo što je teško pronaći bilo kakve dokaze ili video materijale koji bi podržali viralne snimke procurele na internetu. Prema pisanju Wall Street Journala, vladina regulatorna tela naložila su tehnološkim gigantima kao što su Tencent Holdings Ltd i ByteDance Ltd (TikTok) da pojačaju cenzurisanje protesta. Obe kompanije odbile su da daju komentar na tu temu.
Zbog toga su proteklih dana uklonjeni postojeći video snimci protesta, dok su rezultati pretrage za zvanični simbol protesta, „beli papir”, potisnuti na brojnim domaćim internet platformama.
Comment
byu/MateMstar from discussion
inChina
Štaviše, u skladu sa aktuelnim Zakonom o sajber bezbednosti, Kineska uprava za sajber prostor je zvanično saopštila da će korisnici koji lajkuju „informacije i medije koji podržavaju delinkventno ponašanje” biti smatrani zakonski odgovornim počev od 15. decembra.
I ne samo to. Korisnici Tvitera su prijavili invaziju botova na ovoj platformi, čiji je cilj da zamagle vesti o protestima i ograniče uvid inostranih korisnika.
Naime, ako biste na Tviteru pretraživali Šangaj ili Peking kako biste saznali najnovije vesti o protestima, bili biste preplavljeni reklamama eksplicitnog sadržaja. To se odnosi na sve od čega bi prosečna osoba želela da okrene glavu, kao što je opskuran pornografski sadržaj.
Međutim, Tviter je 28. novembra bio na 8. mestu najpreuzimanijih aplikacija u kineskoj Apple prodavnici, što je do sada njena rekordna pozicija u ovoj zemlji.
Thread: Search for Beijing/Shanghai/other cities in Chinese on Twitter and you'll mostly see ads for escorts/porn/gambling, drowning out legitimate search results.
— Air-Moving Device (@AirMovingDevice) November 28, 2022
Data analysis in this thread suggests that there has been a *significant* uptick in these spam tweets. pic.twitter.com/Ao46g2ILzf
Pored toga, procureo je još jedan viralni snimak na kojem policija proverava telefone ljudi u podzemnoj železnici, tražeći snimke protesta.
Navodno, uobičajeno je da policija u Kini proverava da li na telefonima ima ilegalnih aplikacija i VPN-a, ali sada su na taj spisak dodali i gledanje galerije korisnika. Kako građani navode, ne postoji mogućnost da odbijete da date telefon na uvid.
Da li je moguće izbrisati video zapise na daljinu?
Imajući u vidu sve navedeno, mnogi korisnici staju u odbranu Huawei kompanije, rekavši da ona samo poštuje kineski zakon. Mi se nećemo igrati sudije, ali ćemo probati da odgovorimo da li je moguće izbrisati video zapise sa uređaja korisnika na daljinu, bez njihove saglasnosti, u čemu će nam pomoći Vladimir Radunović, direktor za sajber bezbednost i e-diplomatiju u Diplo fondaciji.
„Kad god se pravi neki fajl, uključujući i video, bilo na telefonu ili na kompjuteru, postoje podaci o tom fajlu koji se zovu meta podaci. To znači, u slučaju slike, koji je njen format, koji su tehnički parametri, vreme stvaranja, vrlo često je tu i neka identifikacija autora, ne konkretno ime i prezime, ali da je to došlo s određenog telefona, s jedinstvenim brojem. Zatim, geolokacija, vrlo često i bez obzira na to što mi možda isključimo geolokaciju fizički, mreža je napravljena tako da može da vas locira na osnovu korišćenja baznih stanica. Pored tih parametara, tu je i veštačka inteligencija koja jako dobro prepoznaje slike danas. I to ne samo prepoznavanje lica nego dosta dobro može da objasni da li ste u gužvi, da li se čuju neki zvuci i da, ukrštanjem tih podatka, dobije celokupnu sliku da ste vi zaista bili tamo gde oni misle”, objašnjava naš sagovornik.
Međutim, iako ti podaci neminovno postoje, postavlja se pitanje da li proizvođač ili mobilni operater može pristupiti tim podacima.
„Tehnički, mogu. Tehnički prosto ne postoje ograničenja šta proizvođač softvera može da uradi. Za nas je ceo telefon jedna crna kutija, mi ne znamo šta taj softver radi. On suštinski može da radi gomilu dobrih stvari i bude vrlo funkcionalan, ali može da ima i backdoors, odnosno zadnja vrata kroz koja može ili da se špijunira ili da se rade stvari koje mi ne bismo želeli da budu urađene. Da li Huawei ima backdoors, mi ne znamo. Bilo je dosta istraživanja u svetu, ali do sada nemamo jasne dokaze da to postoji, što ne znači da ih nema”, kaže Radunović.
Treba naglasiti da se ove tehnologije ne vezuju samo za Huawei pametne telefone, kao i to da se mogućnosti za pristup ličnim podacima ne završavaju ovde.
„Nekada smo slike snimali i zadržavali na samom uređaju, danas to više nije slučaj. Više se naši snimci ne nalaze samo na telefonu, ili se uopšte ne nalaze na telefonu, nego se nalaze u Cloudu, jer smo stalno povezani, štedi se prostor, brže se obrađuje… Ako je to na serverima, tek onda je to suštinski u računarima samog Huawei-a ili proizvođača softvera, i tek onda oni bez problema mogu da pristupe tome i da mi ne vidimo šta se tu desilo. Dakle, tehnički, može. Obratite pažnju da ja sve vreme pričam ‘moguće je’. Mi nemamo dokaz i nećemo imati dokaz. Sada ostaje pitanje da li bi oni to smeli da rade, a jedino što nam ostaje je poverenje da oni to ne rade. A to je relativno tanko”, primećuje stručnjak za sajber bezbednost.
Foto ilustracija: Freepik
Sofisticiranije metode možemo objasniti i na primeru drugih brendova. Široko prihvaćeni primer bio bi Apple-ov CSAM Detection, koji može da identifikuje korisnike koji skladište materijal okarakterisan kao dečija pornografija na svom iCloud-u.
Osnovni preduslov za razvoj ove vrste tehnologije, koja je vrlo moćna i invazivna, jeste javni interes za rešavanje ovog problema. U slučaju Apple CSAM-a, nema potrebe da dodatno objašnjavamo motive rada na ovom sistemu. Međutim, kada je reč o Kini, svedoci smo da vladajuća stranka pokušava da nametne njihov interes kao javni interes.
Drugim rečima, oni pokušavaju da stvore realnost u kojoj se identifikovanje video snimaka sa protesta i njihovo uklanjanje smatra opštim dobrom.
Zašto sve više zemalja banuje Huawei?
Osim pomenutog incidenta, ovo nije prvi put da je Huawei optužen za propuste u sajber bezbednosti.
Ovo su zemlje koje su, u većoj ili manjoj meri, banovale Huawei telekomunikacione tehnologije, ali i ZTE:
- SAD
- Australija
- Novi Zeland
- Velika Britanija
- Kanada
- Japan
- Indija
- Rumunija
Pomenute zemlje saglasne su u razlozima za banovanje kineskog tech giganta i optužuju ga za krađu intelektualne svojine, istraživanja, poslovnih podataka, kao i za namerno ugrađivanje funkcionalnosti u uređaje koji bi kineskoj vladi omogućili špijuniranje američkih građana.
„Te odluke koje su krenule od SAD, da se izbaci Huawei na osnovu toga da su opasni po nacionalnu bezbednost, to je opet priča za sebe. Oni nisu nikad predočili tehnološkoj zajednici, kao ni Engleska, jasne dokaze da Huawei zaista ima backdoors i mogućnost ugrađenu u tehnologiju da može da špijunira. Znači, znamo da je to moguće tehnološki, ali nema dokaza”, podvlači Radunović.
Screengrab: Intervju Web Mind
Prema njegovom mišljenju, da je reč isključivo o riziku po nacionalnu bezbednost, moglii su se primeniti drugi načini za smanjenje tog rizika, poput diverzifikacije dobavljača. Međutim, odlučili su se za radikalan pristup koji je, kako smatra, doveo do veće fragmentacije tržišta i može imati velike reperkusije u budućnosti.
„To je dovelo do zaoštravanja upravo tog cepanja ekonomije i tržišta IT-a na globalnom nivou. I to može imati velike reperkusije zato što ceo taj supply chain, odnosno lanac nabavke komponenti, softvera, čipova, hardvera i tako dalje, jeste globalan. I istraživanje je, na kraju krajeva, globalno. Iako mnoga istraživanja dolaze iz Amerike, istraživači tamo nisu Amerikanci. Cepkanje tog globalnog tržišta inovacija i novih tehnologija mislim da će biti mnogo teže ostvariti nego što su zamislili. I da će zapravo to usporiti tehnološki razvoj i tehnološki rast”, zaključuje naš sagovornik.
Podsećamo, mnoge evropske zemlje potpisale su, na predlog Vašingtona, odluku kojom se kompaniji Huawei zabranjuje da na njihovoj teritoriji razvijaju 5G mrežu.
U obrazloženju koje je rumunski predsednik Klaus Iohannis dao za Reuters, navodi se da sumnjaju u transparentnost vlasničke strukture i da ne žele da strane vlasti imaju tu količinu kontrole u njihovoj zemlji.
Kako izveštava NPR, zvanični odgovor Huawei kompanije je da nisu iznenađeni odlukama o banovanju njihovih proizvoda, jer su svesni koliko je jak politički pritisak SAD na druge zemlje.
Ipak, zatvaranje ovih tržišta imalo je ozbiljne posledice po kompaniju, te je Huawei u 2021. prijavio pad prihoda na godišnjem nivou od 28,5%.




