WhatsApp

More in Archive

Potpuna blokada WhatsAppa u Rusiji nije ni tehnička greška ni iznenadna politička odluka. Reč je o promišljenom potezu u dugoročnoj strategiji Kremlja da preuzme punu kontrolu nad digitalnim prostorom, komunikacijama građana i infrastrukturom interneta. WhatsApp je, u tom kontekstu, postao simbol svega što se u Moskvi doživljava kao pretnja – globalna platforma van domašaja države, sa enkripcijom koju vlast ne može da probije.
Nakon što smo već pisali o aktuelnom talasu WhatsApp prevara u Srbiji, razgovarali smo sa Nenadom Bogunovićem, potpukovnikom policije iz Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP, kako bismo razjasnili šta se tačno dešava u trenutku kada korisnik klikne na sumnjiv link, kako napadači preuzimaju nalog i koje su konkretne mere zaštite na WhatsApp-u.
Poruka stiže od poznate osobe, i zvuči bezazleno i dovoljno lično da vas pecne. „Našao sam link sa tvojom slikom“, „Glasaj klikom na link“, „Pogledaj ovo, ti si na fotografiji“. I baš tu prevara pobeđuje. Ne napada tehnologiju, nego refleks da odgovorite odmah, jer poruka izgleda kao da dolazi od nekoga kome verujete.
Evropska komisija saopštila je da je Meta prekršila pravila konkurencije time što je, nakon promene uvedene 15. januara, omogućila da u okviru WhatsApp-a funkcioniše samo njen sopstveni AI asistent, dok su rivalski četbotovi ostali “iza vrata”. Komisija tvrdi da je aplikacija ključna ulazna tačka do korisnika i da Meta svoju dominaciju koristi da sebi obezbedi prednost u brzo rastućem AI segmentu.
Pavel Durov, osnivač i izvršni direktor Telegrama, napisao je na mreži X da je „naivno verovati da je WhatsApp bezbedan u 2026. godini“, a Ilon Mask je javno potvrdio njegove reči. U trenutku kada WhatsApp koristi više od dve milijarde ljudi širom sveta, ova poruka ponovo otvara pitanje koliko su aplikacije za razmenu poruka zaista privatne i gde se završava marketing, a počinje stvarna bezbednost.
All articles loaded
No more articles to load