Kvadrat u klaudu

Nekretnine su vekovima bile konzervativna industrija – kupovina stana ili kuće izgledala je slično u 19. i 20. veku. Ugovori, agenti, obilazak lokacije i duga papirologija bili su deo rituala. Danas, međutim, tržište nekretnina prolazi kroz jednu od najdubljih transformacija u svojoj istoriji. Proptech – spoj tehnologije i real estatea – uvodi nove alate poput virtuelnih tura, veštačke inteligencije i blokčejn tokenizacije. Sve to menja način na koji posmatramo kvadrat, pretvarajući ga iz zida i betona u digitalni proizvod koji se može obići, analizirati i kupiti iz klauda.

Vreme Čitanja: 3 min

kvadrad-klaud-4620-fi

Izvor: Freepik/ Privatna arhiva

Piše: Borislav Despotović, Urednik magazina BIZLife

Virtuelni obilasci, algoritmi i nova iskustva kupaca

Donedavno, kupovina nekretnine podrazumevala je obavezan obilazak: agent vas vodi kroz prostor, pokazuje raspored i objašnjava prednosti lokacije. Danas se taj proces ubrzano seli u virtuelnu sferu. Korišćenjem VR i AR tehnologija, kupci mogu da prođu kroz budući stan dok on još postoji samo na planu, da osete pogled sa terase ili da isprobaju raspored nameštaja. Takvi oglasi beleže višestruko veću pažnju korisnika, jer im nude iskustvo koje štedi vreme i smanjuje rizik pogrešne odluke.

Velike agencije i proptech startapi uveli su VR kao standard u oglasima za luksuzne i komercijalne nekretnine. Neke platforme omogućavaju da investitor u Londonu ili Njujorku virtuelno pregleda objekat u Dubaiju ili Bangkoku i donese odluku bez ijednog fizičkog putovanja. Time se globalno tržište otvara, a kvadrat postaje univerzalna roba dostupna klikom.

Veštačka inteligencija je druga revolucija. Njen najvažniji doprinos je prediktivna analitika – algoritmi koji na osnovu ogromnih baza podataka predviđaju kretanje cena, potencijal za rast određenih kvartova ili čak identifikuju vlasnike koji su najbliži odluci da prodaju. To menja način rada agenata, ali i investitora, koji više ne donose odluke isključivo na osnovu instinkta ili ličnog iskustva.

Novi alati, takođe, pomažu kupcima. Aplikacije koriste AI da izračunaju troškove renoviranja, potencijalne prihode od najma ili mesečne režije pre nego što se kupac odluči na investiciju. To znači da kupovina više nije emotivna odluka vođena utiskom sa obilaska, već „hladna” kalkulacija podržana podacima.

Sve to stvara dilemu: ako tehnologija zna da predloži stan, da odredi cenu i da vodi kroz obilazak, koja je onda uloga agenta?

Blokčejn tehnologija i nova ekonomija vlasništva

Još radikalnija promena dolazi iz sveta blokčejn tehnologije. Tokenizacija nekretnina omogućava da se fizički objekat „podeli” na digitalne delove – tokene, koje investitori mogu da kupe. Na taj način, vila od nekoliko miliona dolara može biti podeljena na stotine ili hiljade tokena, pa investitor više ne mora da raspolaže velikim kapitalom, već može da uloži manji iznos i postane vlasnik dela.

U Dubaiju je jedna luksuzna vila nedavno rasprodata kroz tokenizaciju za manje od pet minuta, što pokazuje kakva potražnja postoji za ovim modelom. Velike developerske kompanije već ulaze u višemilionske ugovore kako bi svoje projekte pretvorile u digitalne proizvode dostupne globalnim kupcima.

Ovaj model otvara novi vid ulaganja. Stan u centru grada može biti podeljen na tokene i kupljen od strane investitora u Tokiju, Njujorku i Beogradu istovremeno. Takva frakcionalna svojina povećava likvidnost tržišta, jer se tokeni mogu dalje prodavati, pa nekretnine prestaju da budu nelikvidna imovina „zaključana” decenijama.

Ipak, ova tehnologija ima i svoje nedostatke. U Sjedinjenim Državama zabeleženi su slučajevi gde su tokenizovane zgrade imale ozbiljne probleme – zakupci su prijavljivali neodržavanje, neusaglašene ugovore i lošu komunikaciju sa digitalnim vlasnicima. Pokazalo se da tehnologija može da demokratizuje ulaganje, ali ne može da reši osnovne izazove upravljanja i odgovornosti.

Evropske i latinoameričke platforme beleže rast od preko 100 odsto u godišnjoj vrednosti tokenizovanih nekretnina, što ukazuje na to da ovaj model izlazi iz faze eksperimenta. Projekti u najpoznatijim svetskim lokacijama, uključujući i one u Dubaiju, postaju poligon za testiranje budućnosti u kojoj će kvadrat biti i fizički i digitalni proizvod.

Tradicionalne agencije pred izazovom opstanka

Da li sve ovo znači da su tradicionalne agencije pred gašenjem? Odgovor je složen. Tehnologija, svakako, preuzima veliki deo njihovog posla: pretragu oglasa, analizu cena, čak i inicijalni kontakt sa kupcima, dok veštačka inteligencija može da napiše oglas, da filtrira kupce i da predloži optimalnu cenu.

Međutim, ljudski faktor još uvek ostaje nezamenjiv. Pregovori o ceni, razumevanje specifičnih pravnih regulativa, rešavanje problema na licu mesta i građenje poverenja i dalje zavise od agenta. Tehnologija pruža podatke i alate, ali ne može da zameni intuiciju, iskustvo i pregovaračku veštinu.

Najrealniji scenario je hibridni model – agencije koje se prilagode, prihvate proptech i ponude klijentima najbolje iz oba sveta biće one koje opstaju. One druge, koje i dalje funkcionišu po principima od pre 30 godina, rizikuju da postanu višak u industriji.

Kvadrat u oblaku je nova valuta poverenja

Real estate ulazi u digitalnu fazu u kojoj se vrednost nekretnine više ne meri samo u betonu i lokaciji, već i u tehnologiji koja je podržava. Virtuelni obilasci postaju standard, algoritmi menjaju način donošenja odluka, a tokeni otvaraju vrata globalnom tržištu.

Ipak, jedan faktor ostaje isti: poverenje. Kvadrat u klaudu je jednako vredan koliko i sistem koji ga podržava. Kupci i investitori i dalje žele sigurnost, transparentnost i garanciju da njihov ulog nije samo digitalna iluzija. Oni developeri i agencije koji uspeju da kombinuju inovaciju sa pouzdanošću i integritetom postaće nosioci te nove realnosti. Ipak, na kraju, kvadrat je i dalje obećanje, samo što se danas sve češće daje iz virtuelnog sveta.

Izvor: BIZLife magazin

Glavni i odgovorni urednik Bizlife

Prijavi se na novosti.

Prijavi se na novosti.