Kako biste redefinisali koncept mentorstva u IT industriji? Na koji način mentorstvo može evoluirati u doba brzih tehnoloških promena, posebno za žene koje se suočavaju s dodatnim barijerama?
Web3 industrija sa kojom sam se prvi put profesionalno upoznala pre 7 godina, ima tu jednu lepu karakteristiku u odnosu na možda neke druge industrije a to je inkluzivnost i fleksibilnost zajednice u deljenju znanja. Iz ličnog iskustva kao neko ko nema pozadinu iz oblasti programiranja i tehničkih nauka, bilo mi je veoma važno da sa različitih strana prikupim znanje koje će mi pomoći u razvoju poslovanja , a moji mentori su bile više nego raspoloženi da učimo zajedno.
Smatram da mentorstvo kao proces možemo unapredirti diversifikacijom mentora, i uključivanjem profesionalaca i eskperata koji imaju različita gledišta i iskustva, koja mogu biti od velike važnosti u procesu izgradnje proizvoda i rešavanja problema.
Što se tiče konkretno podrške ženama, verujem da je neophodno napraviti jednu podržavajuću mrežu koja se fokusira ne samo na izgradnju veština već i na specifične probleme sa kojom se suočava ženska populacija u IT sektoru ali i generalnom poslovnom okruženju i preduzetništvu, od dobrih mentor sa našeg podnebalja sa dugogodišnjim ikustvom iz praske istakla bih Aleksandru Vuksanović Kurtović koja zaista maestralno ume da prenese znanje.
Da li ste u svom radu primetili neke neočekivane prepreke s kojima se žene u IT sektoru suočavaju, a koje se retko pominju u javnosti? Kako te prepreke utiču na karijerni napredak i kako ih prevazići?
Smatram da su prepreke sa kojima se žene suočavaju na poslovnom planu pa i u IT industriji mnogobrojne, i verujem da je to i razlog postojanja velikog broja inicijativa za podržavanje žena da se oprobaju u ovoj industriji bez bojazni od odbacivanja, osim kroz aktivnosti Girl Power projekta u organizaciji Superklastera, veoma mi je važno da istaknem Tink Punk radionicu Katarine Popović koja motiviše devojčice i devojke da se upoznaju sa robotikom, tehnologijom i inovativnim konceptima.
Velika je radost kada gledate u devojčicu od osam godina kako prespaja po prvi put žice i učini da neka mala naprava zasvetli pa želi više i dalje. Stereotipi su i dalje veoma prisutni, i koliko god da ste se edukovali i ostvarili i ostavili rezultata iza vas, dogodiće se da samo vaša pojava kod vašeg sagovornika formira misao da ste pre svega administrativna radnica ili sekretarica i ako ste suvlasnica ili osnivačica. Osim toga, postoji mnogo manja zastupljenost žena na liderskim pozciijama, prema startup skeneru iz 2024. godine koji je sprovela organizacija
Preduzmi ideju, trećina startupa u Srbiji nema ni jednu jedinu ženu u svom osnivačkom timu, studija Boston Consulting Group posvedočila je da kada bi muškarci i žene imali jednako zastupništvo u preduzetništvu globalna ekonomija bi se udvostručil,a kod nas definitivno postoji prostora za unapređenje u smislu da imamo samo 17% osnivačica startapa. Prepreke moraju biti adekvatno sanirane u odnosu na praktičnu primenu zakonodavstva i podršku ženama koje žele da se ostvare kao majke ali takođe i da se bave preduzetništvom, jer znate i mame žele da rade.
Često slavimo “vidljive” liderke u IT sektoru. Da li možete da istaknete neke manje poznate žene koje su napravile značajne doprinose industriji, ali nisu toliko u fokusu? Šta možemo naučiti od njihovih iskustava?
Od žena koje možda nisu toliko u fokusu, a meni su vrlo važne na globalnom planu istakla bih prijateljicu Kriti Sharmu, ona je Forbes 30 under 30, AI globalni ekspert , nosi zvanje Google India Women in Engineering, i takođe je razvila projekat prvi na svetu koji povezaju veštačku inteligenciju sa problemom nasilja nad ženama.
Kriti je trenutno Thomson Reuters Chief Product Officer , i konstantno se zalaže za veći broj žena u AI industriji jer smatra da bi veštačka inteligencija bila reprezentativna za sve različite ljude kojima služi, mora da bude izgrađena, obučena i primenjena od strane oba pola jednako, pogotovo kada se radi o pitanjima pokretanju društvenih promena.
Od žena sa našeg podnebalja istakla bih za mene vrlo značajnu Bojanu Tomić Brukšanin šeficu kabineta i članicu Upravnog Odbora Poligona globalne blokčejn infrastrukturne platforme koja ima tržišnu vrednost nekoliko milijardi dolara, koja ima iza sebe preko deceniju radnog iskustva na menadžerskim i konsultantskim pozicijama a u okviru kompanije je takođe izabrana da bude vodeća figura kada se radi o internim pitanjima i problemima sa kojima se žene suočavaju.
Iz njihovog iskustva možemo naučiti da je otpornost istrajnost i kontinuirano usavršavanje ključ uspeha, koji niko ne može da vam ospori, i da je važno da podignete svoj glas ne samo zbog sebe, nego i zbog onih koji ga možda nemaju.
Sestrinstvo znači da nam je važno da je svima dobro, i ako tebi jeste , pomozi onoj kojoj nije, to je za mene feminizam.
Koliko su soft skills poput empatije, komunikacije i emocionalne inteligencije ključne za uspeh žena u tech industriji? Kako vidite razvoj tih veština u budućnosti kao deo obuke za žene u tehnološkom sektoru?
Smatram da su soft skills veštine od izuzetnog značaja za uspeh žena u tech industriji, jer nam te veštine upravo omogućavaju da razvijamo timove , održavamo dobra partnerstva razumemo tuđe potrebe iz jednog drugog ugla, omogućavaju nam da razvijamo menadžerske i liderske uloge i na pravi način održavamo inkluziju i diversifikaciju zaposlenih.
Pomenula bih Biljanu Pešić i njen tim, koji je obučio do sada preko 50 000 pojedinaca , koji su razvili svoje poslovne veštine u nekim možda naizgled rigidinim poslovnim okruženjima poput bankarske industrije, shvatajući ubrzo koja je vrednost u soft skills bez obzira kojim se poslom bavite. Smatram da taj deo obuke za žene konkretno u tehnološkom sektoru , može biti iziuzetno važan ali takođe da su ovo veštine kojima žene bolje vladaju i zbog toga im i pomažu da ostvaruju poslovne uspehe.
Baš zato što je razvoj veština od izuzetno velikog značaja za naše usavršavanje veliko mi je zadovoljstvo da pozovem sve čitaoce vašeg portla da nam se pridruže na najvećoj regionalnoj konferenciji u ovom delu Evrope na Spletu, osmog oktobra u MTS dvorani. Posetioci će imati prilike da čuju više od stotinu eksperata iz multidiscipliniarnih oblasti. Meni se pogotovo dopada što za razliki od druguh skupova, Spelt nam omogućava da naučimo nešto novo o modernim tehnologijama i kako da ih iskoristimo u svom poslovanju i ako nam to možda nije ekspertiza. Mogu sa velikom sigurnošću da garantujem svima koji se prijave da će naučiti nešto novo i da će imati pristup izuzetnim stručnjacima i specifičnom sadržaju do koga nije lako doći.
Emilija je govorila za WebMind uoči predstojeće SPLET konferencije na kojoj će učestvovati u ulozi govornika.
Splet konferenciju zajednički organizuju projekti „Preduzmi ideju“ u realizaciji Inicijative „Digitalna Srbija“ i „Srbija Inovira“, koje sprovodi ICT HUB, u saradnji sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID). Ovogodišnju konferenciju realizuju i uz podršku i pokroviteljstvo Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.