Kako AI trka gura tehnološke gigante u rekordni dug?

Globalne tehnološke kompanije izdale su rekordnu količinu obveznica tokom 2025. godine, kako bi finansirale ulaganja u veštačku inteligenciju, od čipova i data-centara do energije potrebne za njihovo neprekidno funkcionisanje. Ukupno zaduživanje tehnološkog sektora dostiglo je 428 milijardi dolara, što predstavlja najveći nivo u istoriji.

Vreme Čitanja: 2 min

ai-giganti-5024-fi

Ilustracija: Gemini/ Nano Banano

Ova “AI manija” pokrenula je novu finansijsku realnost: čak i giganti sa ogromnim keš rezervama odlučuju se za zaduživanje, jer su investicije u infrastrukturu izuzetno skupe i zahtevaju stalna ulaganja. Kompanije ne žele da propuste talas inovacija, a tržište obveznica trenutno nudi povoljne uslove i visoku potražnju investitora.

Zašto se keš-giganti zadužuju

Najveći deo ukupnog duga otpada na američke kompanije, ali trend je globalan. Evropske i azijske firme prate isti obrazac, jer se ulaganja u AI više ne tretiraju kao izbor, već kao neophodnost. Dug postaje glavno “gorivo” za finansiranje hardverske i softverske revolucije, dok se prinosi i rokovi otplate planiraju dugoročno.

Stručnjaci ističu da su ulaganja u veštačku inteligenciju slična kapitalno zahtevnim industrijama poput energetike ili avio-saobraćaja. Oprema i čipovi brzo zastarevaju, a novi ciklusi razvoja zahtevaju stalno reinvestiranje. To znači da su kompanije ušle u period trajnog visokog kapitalnog troška, što direktno utiče na bilanse i profitabilnost, piše Reuters.

Analize pokazuju da se odnos duga i zarade (EBITDA) u sektoru gotovo udvostručio u odnosu na period pre pandemije, dok je operativni novčani tok u padu. Neki od najvećih izdavalaca obveznica — od proizvođača čipova do cloud kompanija, beleže rast troškova finansiranja i povećanje rizika u kreditnim ocenama.

Rizik koji ne vidiš odmah

Iako trenutno tržište ne pokazuje znakove panike, finansijski analitičari upozoravaju da je “AI bum” izuzetno skup i da može prerasti u dugoročni teret ako prihodi od veštačke inteligencije ne prate tempo ulaganja. U prevodu, ako se obećanja o masovnoj monetizaciji AI servisa ne ispune, kompanije bi mogle ući u fazu “skupog održavanja iluzije rasta”.

Istovremeno, AI investicije sve češće uključuju i energetsku infrastrukturu, jer data-centri troše ogromne količine struje, a mreže širom sveta teško prate rast potrošnje. Tehnološke firme zato ulaze i u partnerstva sa energetskim kompanijama, grade sopstvene solarne i vetroparkove i dodatno povećavaju troškove kapitala.

Prijavi se na novosti.