Holistički pogled na AI: Mnogo više od ChatGPT-ja 

Pre samo godinu dana, globalna publika nije znala toliko o veštačkoj inteligenciji koliko zna danas. Ipak, mnogi i dalje nisu sasvim sigurni šta da misle o tome.
S obzirom na to koliko su svi hiper fokusirani na ChatGPT, holistički pogled na AI je preko potreban; to je bila premisa razgovora koji je održala Škola za biznis i tehnologiju „Quantic“ sa profesorom veštačke inteligencije na Tehnološkom institutu Degendorf (Nemačka), dr Patrikom Glaunerom.

Vreme Čitanja: 3 min

quantic ai chatgpt

Ilustracija: MilicaM

ChatGPT je otključao svest o AI     

Živimo u svetu gde se na desetine AI alata objavljuju svakog dana. Međutim, čini se da ništa ne izaziva toliku pažnju kao ChatGPT. 

Budući da je GPT-4 objavljen dan pre ovog onlajn razgovora, dr Glauner je podelio svoje mišljenje o najnovijoj verziji ChatGPT-a: 

„GPT-4 je još jedan model koji izgleda moćnije od prethodnih modela. Kao i prethodni, on je zasnovan na tekstu, s tim da sada možete da otpremite i slike. Pogledao sam i tehnički izveštaj i izgleda da su još više pažnje posvetili tome da ne generišu gluposti jer je očigledno dosta kritika bilo upućeno upravo za to. Čini se i da postiže mnogo bolje rezultate na univerzitetskim ispitima,” objasnio je dr Glauner. 

Međutim, on je to opisao kao „crnu kutiju” jer još uvek nema detaljnog uvida u skup podataka na kojem su ga obučavali, kao ni informacije o veličini modela, tako da zapravo ne možemo da znamo šta se krije iza toga. 

Ko je prof. dr Patrik Glauner?
Dr. Glauner je profesor veštačke inteligencije na Institutu za tehnologiju Degendorf (Nemačka) i profesor tehnološkog menadžmenta i inovacija na Univerzitetu Voksen (Indija). Pored toga, on vodi konsultantsku firmu u području AI, pod nazivom skyrocket.ai. Magazin CDO uvrstio ga je u globalne akademske lidere za podatke. Kao stručni svedok, savetovao je parlamente Francuske, Nemačke i Luksemburga. Zauzimao je rukovodeće pozicije u industriji, bio saradnik Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) i boravio je tokom istraživačke posete na Univerzitetu Kvebek u Montrealu (UQAM). Studirao je na Imperijal koledžu u Londonu i doktorirao kompjuterske nauke na Univerzitetu u Luksemburgu.

Pre samo godinu dana, globalna publika nije znala toliko o veštačkoj inteligenciji koliko zna danas. Ipak, mnogi i dalje nisu sasvim sigurni šta da misle o tome. 

„Deluje mi kao da mnogi misle da je ChatGPT jedini primer AI oko nas, ali ima još toliko toga o čemu možemo da razmišljamo. Činjenica je da svi koriste AI već dugi niz godina kao krajnji korisnici. Na primer, u telefonu imate filter za spam, prepoznavanje glasa, prepoznavanje objekta, koji su zasnovani na AI, ali ljudi to ne primećuju. Veštačka inteligencija je sada sveprisutna,” rekao je prof. dr Glauner. 

Evropa je vođena skepticizmom a ne optimizmom   

Kako navodi, Evropa nije vođena optimizmom već skepticizmom i zabrinutošću.  

„Nešto sam primetio u poslednjih nekoliko godina kada sam razgovarao sa političarima, a to je da oni mešaju dva termina – algoritme i AI. No, većina algoritama nema nikakve veze sa AI. Mnogi misle da je AI samo hajp i da će vremenom nestati, ili da će svi izgubiti posao zbog nje. To su neke od najčešćih zabluda,” kaže sagovornik. 

Štaviše, pošto je radio sa nemačkom vojskom, naišao je na veliku averziju prema veštačkoj inteligenciji. 

„Visoko pozicionirani general koji je zadužen za digitalizaciju rekao mi je da, kad god razgovara sa članovima parlamenta o AI u vojsci, prva stvar koja im padne na pamet su roboti ubice koji će se otrgnuti kontroli. To je nešto čega se stvarno plaše, pa uopšte ne žele da razgovaraju o tome. Ignorišu prednosti AI,” rekao je dr Glauner i dodao da se kod primene AI u vojsci mnogo više radi o automatizovanim analizama satelitskih snimaka, automatizovanom planiranju, prediktivnom održavanju itd. 

Kako on onda savetuje ova vodeća tela da bolje razumeju mogućnosti AI? 

Jednostavno rečeno, stavlja AI u kontekst. 

„AI je još jedna faza industrijske revolucije, koja je počela pre više od 200 godina klasičnom automatizacijom. Ali, od početka industrijske automatizacije, tržište rada se stalno menjalo. S jedne strane, došlo je do prosperiteta, a s druge se smanjilo siromaštvo. Nadam se da će nam AI omogućiti da nastavimo to putovanje,” rekao je on. 

Čovečanstvu će uvek biti potrebni ljudi 

Prema rečima prof. dr Glaunera, svako bi trebalo da ima bar neki nivo AI obrazovanja kako bi ostao konkurentan, bez obzira na to kojim poslom se bavi. 

„Na kraju će sve više našeg rada biti automatizovano i važno je razumeti promenu. I dalje će nam biti potrebni ljudi, nije baš da ćemo svi biti zamenjeni, ali tržište rada će se promeniti u smislu da ćemo dobiti više radnih mesta na višem nivou i automatizovati više pozicija na nižem nivou. Ne morate biti stručnjaci za AI ali, ako želite da zadržite posao na duže staze, trebalo bi bar da znate šta je AI. Što pre to bolje, u suprotnom možete ostati bez posla,” posavetovao je on. 

On ne poriče da će neki poslovi vremenom nestati, ali naglašava da se to već dešava poslednja dva veka. 

„Ne verujem da će AI učiniti da svi momentalno ostanu bez posla. Ali vaši konkurenti koji koriste AI će vas ostaviti bez posla. Ako koriste AI, produktivniji su i izbaciće vas iz trke; dakle, ne AI sama po sebi, već ljudi koji koriste AI,” naglasio je sagovornik. 

Profesor je preporučio da neke od kurseva na platformama Coursera ili Udacity, koji su često potpuno besplatni. Na taj način, rekao je on, „možda možete da budete pioniri u integrisanju AI u vaš sektor.” 

Ako ste zainteresovani da saznate više o ovom razgovoru, on je i dalje dostupan na LinkedIn-u

Danju novinarka, noću podkasterka. Ne piše s ciljem da čitaoci budu impresionirani, nego da im tema postane jasna.

Prijavi se na novosti.

Prijavi se na novosti.