Dijagnostikovanje Alzheimerove bolesti obično zahteva obimne procene, uključujući intervjue, snimanje mozga, krvne analize i analizu cerebrospinalne tečnosti. Nažalost, dok se ovi testovi izvrše, možda je već započelo značajno gubljenje memorije i promene ličnosti, objavio je portal The Brighter Side of News.
Tehnologija koja analizira govor
Novi model sa veštačkom inteligencijom (AI) razvijen od strane istraživača sa Univerziteta u Bostonu (BU) predviđa sa 78,5% tačnošću da li osoba sa blagim kognitivnim oštećenjem će napredovati u demenciju povezanu sa Alchajmerovom bolešću. Ova tehnologija analizira govor kako bi dala svoja predviđanja, omogućavajući raniju dijagnozu i intervenciju, što može usporiti progresiju bolesti. Tradicionalno dijagnostikovanje Alzheimerove bolesti uključuje sveobuhvatne testove i procene, koje se često rade nakon što se izgubi velik deo memorije i nastupe promene ličnosti. Novi AI model, detaljno opisan u časopisu Alzheimer’s & Dementia, nudi manje invazivan metod ispitivanja govornih modela zajedno sa osnovnim demografskim informacijama.
Rano otkrivanje kroz analizu govora Istraživački tim koristio je podatke iz Framingham studije za kardiovaskularne bolesti, analizirajući audio snimke 166 učesnika uzrasta od 63 do 97 godina sa blagim kognitivnim oštećenjem. Tokom šest godina, 76 je ostalo stabilno, dok je 90 doživelo kognitivni pad. Model sa veštačkom inteligencijom, obučen pomoću alata za prepoznavanje govora i mašinsko učenje, identifikovao je veze između šema govora i progresije bolesti. (grafikon sa sajta) Uprkos upotrebi nesavršenih audio podataka, model je pokazao značajnu sposobnost predviđanja fokusirajući se na sadržaj intervjua, umesto na zvučne karakteristike.
Buduće primene i pristupačnost Iako podaci koje ovaj AI model sadrži često su nižeg kvaliteta, oni su ključni za njegovu potencijalnu primenu u rutinskim, automatizovanim ispitivanjima za demenciju i kroz aplikacije za pametne telefone. Ovo bi moglo da učini ranu dijagnostiku pristupačnijom i prihvatljivijom, čime bi se rešio značajan jaz jer većina ljudi sa demencijom širom sveta ne dobija formalne dijagnoze. Istraživači imaju za cilj da prošire svoju studiju kako bi uključili prirodne razgovore i druge tipove podataka, kao crteže pacijenata i obrasce iz svakodnevnog života, kako bi poboljšali tačnost predviđanja. Krajnji cilj je da se stvore ravnopravni alati za zdravstvenu zaštitu koji će moći široko da se koriste bez obzira na dostupnost resursa.
Značaj Razvoj ovog AI modela označava značajan korak napred u ranom otkrivanju Alzheimerove bolesti, nudeći obećavajući alat za poboljšanje rezultata kod pacijenata i obezbeđivanje šireg pristupa resursima za dijagnostikovanje i tretman.
