Bajden potpisao sporazum o limitu zaduženja – Šta to znači za kriptovalute

Nakon meseci političkog ćorsokaka i nedelja napetih pregovora, dugo očekivani paket o limitu zaduženja konačno je dobio zeleno svetlo od Kongresa. Njegovo blagovremeno usvajanje sprečilo je potencijalno katastrofalni scenario da Ministarstvo finansija ostane bez sredstava za ispunjavanje finansijskih obaveza zemlje. Međutim, put do pobede bio je trnovit jer je sadržaj zakona bio predmet žestoke rasprave, s obzirom da su obe političke strane imale suprotne stavove.

Predstavljanje zakona tokom vikenda povodom Dana sećanja pružilo je liderima oba politička tabora dovoljno vremena da obezbede podršku za njegovo odobrenje. Ali šta sve ovo znači za kriptovalute? Možete li biti sigurni da će vaša ulaganja u kriptovalute procvetati zahvaljujući novom sporazumu? Nastavite sa čitanjem kako biste saznali!

Vreme Čitanja: 4 min

debt ceiling deal signing

Ilustracija: Lenka T

Bajden potpisao zakon o limitu zaduženja

Nakon nedelja pregovora, američki predsednik Bajden potpisao je zakon o limitu zaduženja koji je usvojen od strane Kongresa, čime je izbegnuta katastrofa u najvećoj svetskoj ekonomiji. Zakon o fiskalnoj odgovornosti za 2023. godinu omogućava vladi da poveća takozvani limit zaduženja, omogućavajući nastavak pozajmljivanja i osiguravajući plaćanje računa.  

Ministarstvo finansija je upozorilo da ako limit zaduženja ne bude podignut nakon ponedeljka, zemlja neće uspeti da ispuni svoje obaveze duga od 31 bilion dolara. Ovakvo neizvršenje obaveza je potencijalno moglo da izazove previranja na tržištu, velike gubitke radnih mesta i ekonomski pad, što bi dalje uticalo na globalnu ekonomiju. 

U saopštenju u subotu, Bela kuća se zahvalila i republikanskim i demokratskim liderima u Kongresu na saradnji. Tokom retkog obraćanja uživo iz Ovalnog kabineta u petak uveče, predsednik Bajden je istakao da zakon o limitu zaduženja sprečava naciju da doživi „ekonomski kolaps”. 

Dok je govorio iza ikoničnog Resolutnog stola tokom večernjeg programa, Bajden je priznao da je postignuti sporazum za okončanje zastoja između demokrata i republikanaca kompromis u kojem „niko nije dobio sve što je želeo”. Ipak, Bajden je naglasio da je rezolucijom uspešno „izbegnuta ekonomska kriza”. 

Šta se moglo dogoditi sa kriptovalutama?  

Isprepletena sudbina kripto i cena akcija trajala je ogromnih 18 meseci sve dok hladan stisak kripto zime nije počeo da se otapa u januaru. Pa ipak, čak i dok stabilno koračamo ka prvoj polovini 2023. godine, veza između njih dvoje ostaje neraskidiva. 

Ali šta se dešava kada svetska ekonomija posustane i akcije padnu u mračni ponor? Katastrofalna globalna finansijska kriza sigurno bi dovela do propasti cena kriptovaluta, primoravajući ih da padnu u tandemu sa padom akcija. Ako SAD ne bi uspele da produže limit zaduženja, izgledi za cene kriptovaluta svakako bi bili sumorni. 

Međutim, usred haosa i konfuzije finansijskog sloma, bitkoin (BTC) se može pojaviti kao svetionik nade. Njegova decentralizovana priroda i bezbednost bez premca mogli bi se pokazati kao spasonosni faktor u svetu koji je poludeo. Na kraju krajeva, neuspeh centralnih finansijskih sistema je dugo bio poklič Bitcoin permabula koji hvale njegovu superiornost nad tradicionalnim metodama. 

Dakle, čak i ako cene kriptovaluta u početku stradaju dok tržišta prelaze u režim panike, BTC bi uskoro mogao da nađe svoje uporište i galopira ka sjajnom bikovskom trendu. Baš kao i posle talasa propadanja banaka u martu. Ko zna, možda bi u takvom trenutku to mogao biti katalizator za globalnu revoluciju u finansijama. Srećom, nagađanje sada ne dolazi u obzir, zahvaljujući potpisivanju zakona. 

Radosni su rudari kriptovaluta 

Predstavnik Warren Davidson (R-Ohajo) je odahnuo kada je izjavio: „Porez na energiju za rudarenje digitalnih sredstava izostavljen je iz trenutnog predloga duga. Naše protivljenje ovom porezu se konačno isplatilo značajnom pobedom.“ 

U međuvremenu, kompanija Riot Platforms je uživala u porastu vredosti svojih akcija, predvodeći grupu vodećih rudarskih kompanija sa impresivnom rastom od 10%. Drugi, uključujući Iris Energy Hive Blockchain, Cleanspark, Hut 8 Mining i Marathon Digital Holdings, sledili su sa povećanjem od 5,5% ili više. 

Predloženi zakon o akcizama za energiju rudarstva digitalnih sredstava, poznat i kao DAME akt, izazvao je veliku pometnju nakon što ga je uvela Bela kuća početkom maja kao deo budžeta predsednika Bajdena koji je predložen za fiskalnu 2024. godinu. Ako se usvoji, kompanije koje koriste računarske resurse za rudarenje digitalne imovine podležu akcizama na troškove električne energije, počevši od 10% u 2024. i povećavajući se na 30% u narednim godinama. Očekuje se da će porez generisati 3,5 milijardi dolara prihoda tokom jedne decenije. 

Iako je trenutno zaustavljen, to ne znači da DAME zakon ne bi mogao da se ponovo pojavi u budućnosti. 

Šta je sa vlasnicima kriptovaluta?  

Baš kada zavesa počinje da se zatvara pred dugom i burnom sagom oko američkog limita zaduženja, vlasnici smelih sredstava poput kriptovaluta suočeni su sa novom preprekom. Trezor, koji nastoji da obnovi svoju isušenu kasu poplavom državnih zapisa u vrednosti od neverovatnih 1 bilion dolara, spreman je da iscrpi rezerve. Analitičari Citi Research-a, uključujući oštroumnog Alexa Saundersa, upozorili su da bi se ovo predstojeće iscrpljivanje moglo pokazati kao veliki izazov. 

Njihova istraživanja ukazuju da su tokom perioda smanjenja rezervi, sredstva s većim profilom rizika podložnija volatilnosti i slabijim prinosima. U svetlu ovoga, čini se da bi se Bitcoin i Ether mogli suočiti sa manje nego povoljnim kratkoročnim izgledima. Kao što je tim Citi Research-a zaključio u svom izveštaju u četvrtak (30. maj), obe kriptovalute imaju tendenciju da daju negativne prinose tokom takvih scenarija, pri čemu BTC pokazuje posebno slab učinak u srednjem slučaju. 

Drugo moguće tumačenje je da bi najnovije poglavlje fiskalne neozbiljnosti i bezobzirnog zaduživanja moglo biti upravo razlog zašto kriptovalute drže svoju vrednost. Posebno one koje imaju ograničenu ponudu poput Bitcoina. Zaljubljenici u Ether (ETH) ponosno hvaliti njegovom deflacionarnom prirodom. 

Ostaje da se vidi kako će se digitalna sredstva politizovati u 2023. godini i kasnije. Obe strane imaju svoje zagovornike i protivnike. Međutim, protekla godina je svedočila o neželjenom pomeranju ka partizanštvu što bi moglo biti problematično. 

Izbegavanjem poreza na rudarenje kriptovaluta, trenutna administracija može tvrditi da nije preduzela nikakvu negativnu akciju protiv Bitcoina, što je i dalje žestoko sporno pitanje. Kako vreme bude odmicalo, biće ključno pratiti kako političari izražavaju svoje mišljenje o kripto imovini. Za sada, najnoviji dogovor o dugu nije izazvao mnogo komentara. Ali ko zna šta nosi budućnost? 

Zaključak  

Usvajanjem Zakona o zaduženju od strane američkog predsednika Bajdena, za sada se mogu izbeći „šta ako” scenariji. Ipak, moramo razmišljati o tome šta sve ovo znači za kriptovalute, i postoje dva načina na koja se to može odigrati. Realnost likvidnosti koja će se odvijati na tržištima često donosi više turbulencija za volatilna sredstva (akcije, kriptovalute). S druge strane, ljudi uopšteno mogu konačno shvatiti da su kriptovalute pravi put, jer su naši monetarni sistemi nestabilni i čini se da drže manju vrednost nego ranije. 

Međutim, jedini zaključak koji možemo doneti u ovom trenutku je da je predviđanje budućnosti gotovo nemoguće, stoga pozivamo investitore da budu na oprezu i budno posmatraju tržišta. 

Dino Kurbegović is a project coordinator and an investor and technology enthusiast with years of experience in managing complex projects. His journey into content writing began in 2014, covering finance, investing, crypto, technology and complex technical topics.

Prijavi se na novosti.